Objavljen je broj 10 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za listopad 2021.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Veliki igrači
Nedavno sam pročitala članak o tome kako se jedna od najvećih kineskih kompanija koja se bavi izgradnjom nekretnina trenutačno nalazi pred bankrotom. Glavni naglasak bio je na tome kako je riječ o gigantu koji je jednostavno prevelik da bi propao te kako se razmišlja i o državnoj intervenciji. Riječ je o kompaniji Evergrande Group i dugu od ogromnih 300 milijarda američkih dolara. To me je, naravno, podsjetilo na nedavne događaje vezane uz našega giganta koji je pokleknuo pod teretom dugova te se danas, donekle konsolidiran, u stranom vlasništvu cjepka i priprema za daljnju prodaju. Isti modus operandi – vlasnik s velikim ambicijama, nesretne i nepredvidive tržišne okolnosti i na kraju velika šteta za sve vjerovnike. Takve i slične priče potiču nas na promišljanje o tome kako je moguće da se tim velikim 'igračima' dopušta takvo nesmotreno ponašanje i upravljanje. Poučeni nedavnim krizama, financijski regulatori na globalnoj razini u ovom su smislu poduzeli konkretne korake u bankarskom sektoru i nametnuli im kontrolne mehanizme koji ih obvezuju na odgovornije poslovanje i upravljanje. Za privatne gigantske kompanije takva regulativa i kontrola nažalost ne postoje i o tome bi svakako trebalo ozbiljno promišljati na globalnoj razini. Tu je u pitanju i svrha revizije, odnosno čita li itko njihova izvješća (uz pretpostavku da su točna).
Još važniji dio priče o Evergrandeu jest taj da je riječ o nekretninskom balonu. Promatrajući tržište nekretnina u našoj zemlji, može se također zaključiti da se i kod nas pojavljuje taj fenomen. Cijene nekretnina u posljednje su vrijeme otišle u nebo, a potražnja ne posustaje. Kako to? Velik dio odgovora je u državnom poticanju – koje je trebalo biti prilika mladima da se osamostale, a rezultiralo je prelijevanjem poticaja u korist poduzetnika koji se bave izgradnjom. Pitanje je, što kada jednom potražnja naglo stane, a vrijednost kvadrata stana naglo padne? Hoće li se odmah potom pojaviti kriza zbog precijenjenosti kvadrata koji se neće moći prodati, a dugovi građevinara će premašiti njihove tržišne vrijednosti? Tko će u tom slučaju u konačnici snositi posljedice? Vrlo vjerojatno opet oni koji su u ovoj priči trebali nešto dobiti, a na kraju će možda ostati bez svega. Tržište je jako nesavršen mehanizam regulacije u donošenju poduzetničkih odluka i to bi trebali imati na umu.
Zaključak je da je zaduživanje nužno koristiti maksimalno racionalno, samo u nuždi jer iako zaduživanje može donijeti goleme koristi kako za poduzetnike tako i za građane, jednako tako nesmotrenost može vrlo lako usmjeriti poslovanje prema litici financijske propasti. Kod financijskog kraha velikih poduzetnika posljedice se uglavnom odražavaju na dobavljače, kooperante te u konačnici i na porezne obveznike – što naposljetku šteti društvu u cjelini, otežava reforme te usporava gospodarstvo.
Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ, glavna urednica
