Objavljen je broj 9 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za rujan 2021.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Spašeni
Neočekivano nam turizam vraća optimizam preživljavanja, osobito onima koji se bave tom djelatnošću. Višetjedno žutilo pripisuje se cijepljenima, a za ulazak u kartu crvenila, ako do toga dođe, bit će odgovorni protivnici cijepljenja. Stvaranje antagonizma među ljudima nije dobro, treba poštovati pravo izbora. Pitam se kako to da u današnje doba, u novom tisućljeću, još uvijek vladajući ne shvaćaju ono osnovno – što nas povijest tisućama godina uči, a stari Grci su saželi u jednu izreku: Bia bian tiktei – Sila silu rađa. Oduzimanjem slobode izbora i prisiljavanjem na masovno cijepljenje pod prijetnjom ugrožavanja životne egzistencije ograničenjem prava rada, odnosno prisiljavanjem poslodavaca na negativnu selekciju radnika koji nisu cijepljeni – u običnom čovjeku stvara se dojam da se nadmoć jedino stječe uzmicanjem pred tiranijom medicinara, medija i propisa – da treba pružiti otpor. Tako npr. potporu za zadržavanje radnika neke djelatnosti mogu ostvariti ako imaju 70 % cijepljenih ili pak s negativnim PCR ili antigenskim testom. Zbog toga će mnogi otići na testiranje i „pripomoći“ broju zaraženih iako nemaju simptome bolesti. Tako ćemo (vjerojatno) ubrzati put u crvenilo i u dodatne mjere prisile.
Potrošnja i broj fiskaliziranih računa silno je porastao u odnosu na očekivanja tako da je čak i ministar Marić zadovoljan. Mislim da mu nije nepoznato da još uvijek ima i onih koji ne izdaju račune za sav promet i na taj način autonomno smanjuju svoje obveze njima velikog PDV-a. Nama ostalima nije velik, zar ne, pa tko ga je uostalom platio. Svi mi u sustavu PDV-a samo smo posrednici između kupaca i Države. Usprkos poboljšanim prihodima državnog proračuna, Marić apelira na njegove korisnike da budu štedljivi. Razumljivo jer rashodi koje ne može pokriti zdravstveno osiguranje doći će njemu (nama) na naplatu – a tu, u biti, leži problem, nereformirani zdravstveni sustav puca po šavovima dok farmaceuti trljaju dlanove. Bilo je vrijeme kad se moglo utjecati na državnu potrošnju, odnosno još uvijek se može. Županije kao paralelna vlast gradova i općina su stranačke biračke utvrde (zna se čije) koje se ne mijenjaju ni pod bilo koju cijenu deficita proračuna. Još ćemo dugo plaćati PDV po stopi od 25 %, a dragi naši ugostitelji morat će i dalje tražiti kreativna rješenja njegova smanjenja.
Stanovite reforme, ili bolje rečeno male pomake u lokalnoj upravi što se događaju u Zagrebu, bude nadu da se i bez središnje Vlasti može nešto učiniti. Problem s otpadom imamo svi, od Savudrije do Cavtata i Belog Manastira. Trebamo prestati idealizirati sustav prividnog recikliranja i svijest građana te prihvatiti činjenicu da je veliki dio otpada ipak samo sirovina za energetsku oporabu. Tome sada ide na ruku i novi Zakon o gospodarenju otpadom koji uređuje postupak energetske oporabe spaljivanjem radi dobivanja energije (električne, toplinske). Europske direktive ne dopuštaju odlaganje otpada na zemlji ili ispod zemlje, a to je u Zagrebu i drugdje već stoljetno postupanje.
Poznanika iz Švicarske iz tvrtke Hitachi Zosen uspio sam dovesti do zamjenice gradonačelnika (pok. Bandića), ali se ona nije htjela miješati u njegove poslove. Izložili smo primjer Londona koji otpad klasificiraju u dvije skupine: za reciklažu (boce od stakla i plastike, metal i papir) i ostali otpad. Građani odlažu takav otpad u dvije vrste spremnika koje komunalna vozila odvoze na željezničke postaje gdje stoje specijalni vagoni za odvoz do energane i postrojenja za reciklažu. Idealan primjer za Zagreb kroz koji po cijeloj širini prolazi željeznička pruga. Spomenuta tvrtka radi postrojenja i za biootpad iz kojeg se proizvodi plin za pogon gradskih autobusa i sl. Cijela Europa ima takve energane (osim nas i Bugarske), pa čak se i u Beogradu dovršava. Ja se pak samo nadam da se više neće voziti smeće iz Makarske u Varaždin (gdje i danas stoji), nego da ćemo racionalno i razumski prionuti onome što je konačno rješenje. Time spašavamo mnogo toga.
Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, zamjenik glavne urednice
