Objavljen je broj 5 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za svibanj 2021.
Sadržaj časopisa može se pogledati ovdje.
Realne vrijednosti
U vrijeme ove krize ponovno se otvaraju pitanja koja su vezana uz realnost, objektivnost i pouzdanost financijskih izvješća koja se sastavljaju u uvjetima narušenog funkcioniranja tržišta i opće neizvjesnosti. Neka od pitanja koja se postavljaju vezana su uz nadoknadivost postojećih potraživanja, neto utrživu vrijednost zaliha, utvrđivanje vrijednosti imovine prema fer odnosno tržišnim cijenama itd. U trenutačnim okolnostima za većinu imovine tržište ne funkcionira na način kao prije globalne krize, odnosno, transakcije kupoprodaje opterećuju brojne neizvjesnosti. Zbog toga se većina tih vrijednosti u sadašnjim okolnostima temelji na nizu pretpostavki i više-manje optimističkim procjenama da će se uspjeti realizirati po uračunanim cijenama. Jednako tako može se govoriti o nadoknadivosti budućih potraživanja, što predstavlja velik izazov za sastavljače, ali i korisnike financijskih izvješća. Izvješća se sastavljaju pod pretpostavkom da će se poslovati i poslije pandemije, da ovo nije kraj nego tek zastoj. Poduzetnik uvijek treba ostati optimističan, jer je optimizam ono što ga tjera naprijed, pogotovo u uvjetima nesigurnosti – no kod iskazivanja realnih vrijednosti, optimizam je dobro ostaviti po strani i procjeni pristupiti realno.
Kada je riječ o vrijednosti, neizvjesnosti, nesigurnosti i poduzetništvu općenito, zanimljivo je primijetiti određene trendove ulaganja. Riječ je o ulaganjima u kriptovalute koje mijenjaju sve ono što smo dosad znali o investicijskim ulaganjima. Taj je ekonomski eksperiment odavno prestao biti samo zanimljivost i može se slobodno reći da je velika nepoznanica kako će završiti. Teoretski gledano, bitcoin je u naravi nekoliko linija kod-a izračunanog pomoću algoritma, koji je zabilježen u „blokchainu“. Njegova je stvarna ekonomska vrijednost puna neizvjesnosti. Iza svake dionice, obveznice ili valute – stoji vrijednost nekog entiteta ili ekonomije određene države – dok iza bitcoina stoji samo njegovo svojstvo imutabilnosti i dostupnosti. Zapravo, njegova vrijednost može doseći milijardu dolara, ali jednako tako može završiti i na nula dolara. Ponuda je ograničena (izrudareno je cca 18,6 milijuna „novčića“ od ukupno 21 milijuna – koliko je moguće proizvesti), a potražnja je sve veća. Stoga je cijena izrazito volatilna odnosno velik dio uložena novca može u minutama porasti ili pasti bez kontrole.
I tako dok kriptovalute mijenjaju našu svakodnevnicu pokazujući novu stranu „slobode tržišta“ – opasno koketirajući s inflacijom, naši poduzetnici muku muče sa smanjenim prometom, naplatom potraživanja i dr., a vlada nastoji održati cijeli sustav na nogama dijeleći potpore iz novih posudbi – s nadom da će sve to na kraju platiti EU. Tko god platio, račun na kraju uvijek podmiri porezni obveznik.
Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ, glavna urednica
