Objavljen je broj 11 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za studeni 2020.
Što su računovođe
Vrlo je teško shvatiti nastali kaos u današnjoj poslovnoj i životnoj stvarnosti. Svakodnevni posao računovođa opreka je tom kaosu jer nastoje održati sustav. Možete li zamisliti što bi se dogodilo kada bi računovođe prestali ispunjavati svoju funkciju. U prvom redu mislim na posljedice za Državu, odnosno državni proračun te mirovinski i zdravstveni sustav – bankrot u vrlo kratkom vremenu, kolaps svih službi. Ne bi se obračunavao ni plaćao PDV, ne bi se isplaćivale plaće zaposlenicima, ni porezi i doprinosi, ne bi se plaćali predujmovi poreza na dobitak, dohodak, članarine i dr. Pretpostavljam da bi ministar financija molio računovođe da prekinu štrajk bez prekršajnih posljedica za poduzetnike odnosno korisnike njihovih usluga.
Mi bismo u toj hipotetskoj situaciji tražili smanjenje brojnih obrazaca i izvještaja koje moramo sastavljati i dostavljati, zahtijevali bismo ukidanje posredovanja i plaćanja naknada FINA-i za razne certifikate, ukidanje nebuloznih odredaba o vođenju knjigovodstva prema naplaćenim naknadama i drugih zakonskih i podzakonskih odredaba čije značenje suvislo ne možemo nikome objasniti, a dovode do sukoba računovođa i poduzetnika. Poduzetnici nas drže onima koji izmišljaju provedbu propisa i sav njihov bijes mi moramo otrpjeti. Smatraju nas produženom rukom Porezne uprave i drugih državnih tijela. Nemamo razumijevanje ni jedne ni druge strane, stalno smo u sukobu dopuštenoga i nedopuštenoga. Naš je rad podcijenjen i slabo plaćen. Koliko tek prekovremenog rada darujemo jednima i drugima! Značenje naše uloge tada bi došlo na svjetlo dana.
Kad je Njemačka 1919. godine donosila zakon o poreznom savjetništvu, jedno od obrazloženja razloga za donošenje tog zakona bilo je da će država prenijeti dio svojih poslova na porezne savjetnike koje će plaćati korisnici njihovih usluga (poduzetnici), a koji će se brinuti o provedbi poreznih zakona, obračunavanju i plaćanju fiskalnih davanja i za to biti odgovorni državi – alokacija troškova i poslova iz države na porezne obveznike.
Kod nas se misli da su porezni savjetnici oni koji samo savjetuju svoje klijente kako bi sve bilo u skladu sa zakonom. Porezni je savjetnik (Steuerberater) ponajprije računovođa koji vodi poslovne knjige i na osnovi toga obračunava i zadaje naloge za plaćanje propisanih poreza i drugih davanja. Tek se manji dio (uglavnom pravnici) bave poreznim sporovima.
Prepoznavanje našeg statusa i sličnost više je nego očita. Putem Udruge Hrvatski računovođa, a u suradnji s Komorom poreznih savjetnika (za koju mnogi ni ne znaju da postoji), pokušali smo dogovoriti da se svim „ovlaštenim računovođama“ koji su stekli strukovni certifikat (njih više od 2.400) na temelju dokazanog znanja iz računovodstva, poreza, prava i financija, automatski prizna status poreznog savjetnika. Vodstvo Komore odbilo je taj prijedlog. Nije pomogao ni primjer iz nedavne povijesti kada su nakon ujedinjenja Njemačke s Istočnim dijelom (1989.), po jednostavnom postupku, svi koji su se bavili računovodstvom i porezima stekli status poreznih savjetnika. Mudrost i realnost podredile su formu.
Sadašnji trenutak za računovođe iznimno je težak, kako zbog novih poslova (izračuni uvjeta za potpore za plaće, ishođenje odgoda poreza, izvještaja i projekcija novčanog toka za banke i dr.) tako i zbog sve veće insolventnosti i krize u koju ulaze poduzetnici. Kako dalje, tu nema pameti. Primijeniti li načelo „umijeće mogućega“ ili jednostavno reći zbogom profesiji? Netko ipak treba raditi i ovaj posao, zar ne? Nas ionako već nedostaje.
dr. sc. Vlado Brkanić
