Objavljen je broj 8 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za kolovoz 2020.
Reforme?
Iznenadila me izjava našeg Ministra financija kako nije prioritet da se kroz smanjenje broja ministarstava ostvare financijske uštede, nego da se postigne lakše suglasje o nekim pitanjima koje rješava Vlada RH. To odmah izaziva dvojbu u vezi s predizbornim obećanjima o reformama državne, lokalne i javne uprave koje će, ako će biti, imati vrlo skromne financijske i ustrojbene učinke.
Nizozemski premijer Mark Rutteo predvodi pet štedljivih zemalja koje su se protivile paketu bespovratne pomoći za oporavak gospodarstva EU. Na kraju su Hrvatskoj odobrene 22 milijarde eura, od kojih je 5,9 milijarda bespovratna potpora. Rutteo se zalagao da bude više zajmova, a manje darova.
Zašto su se nizozemskom premijeru pridružile Austrija, Švedska, Finska i Danska? „Sebični škrtci“ ukazuju kako će se bespovratne pomoći profućkati u južnim članicama koje od davno najavljenih reformi nisu ništa učinile. Naravno, tu smo i mi, a izjava ministra Marića je na tragu reformi koje će biti takve da se ništa bitno ne promijeni. Prisjetite se samo kako je bivši (smijenjeni) ministar Kuščević proveo reformu uprave. Radio je tako da se ništa ne promijeni. Porezne reforme koje su se tako nazivale bile su „čačkanje po zakonima“ koji sada proizvode još veći kaos. Njemačka je smanjila PDV s 19 % na 16 %, a mi to nismo učinili ni za jedan postotni poen. Posebni biser je plaćanje PDV-a prema naplati i izdatci za prehranu radnika. O toj smo potonjoj temi već pisali. Riječ je, naime, o tome da ako ste na početku godine počeli s izdatcima za prehranu radnika na jedan način (npr. s 416,66 kn mjesečno = 5.000,00 kn godišnje ili s 1.000,00 kn mjesečno = 12.000,00 kn godišnje), tako morate postupati do kraja godine. Pitanje izbora (sada je to nužda), unatoč dvama dopuštenim načinima, tijekom godine ne smije se mijenjati. To je paradoks par excellence kojim se maltretiraju poduzetnici, a da istodobno to nema nikakva utjecaja na fiskus jer je riječ o neoporezivim izdatcima. Ministar financija ne bavi se takvim trivijalnostima, no neki detalji iritiraju.
Europska pomoć Hrvatskoj nije bezuvjetna. Sada je na Vladi da izradi programe potpora za gospodarstvo. To nisu sredstva za državni proračun iz kojeg bi se trebali pokrivati naslijeđeni i novonastali deficiti. Zdravstveni sustav u golemim je dugovima, a tekući troškovi javne i državne uprave bit će gotovo jednaki, kao da krize nema. Sad kad su počele „gladne“ godine opravdavat će se da se ne mogu otpuštati činovnici jer gdje će naći posao. Pravo je pitanje koliko su uopće stvarno zaposleni, a koliko je to njima namještenje. Mi stalno skrećemo pozornost na to da smo mala država, mali kao neko poduzeće. Ako se pravodobno ne otklanjaju gubitci, slijedi bankrot.
Besplatnog ručka nema, sve deficite netko mora platiti. Mi znamo da su to porezni obveznici. Nećemo biti iznenađeni ako se uvede krizni porez kao 2009. godine. U tom će računovođe savjesno odraditi svoj posao jer zakoni kažnjavaju ako se ne izvršavaju.
Dr. sc. Vlado Brkanić
