Objavljen je broj 5 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za svibanj 2020.
Posebne mjere za posebna vremena
Deset godina nakon financijske krize 2009. i dužničke krize nekoliko godina nakon toga, Europa je ponovo u stanju alarma. Ovaj put traže se brze i još jače solidarne mjere da se izbjegne gospodarski kolaps. U razgovorima ministara financija Eurogrupe oko paketa mjera pomoći početkom travnja nizozemski ministar Hoekstra otežavao je postizanje sporazuma. U razgovoru oko krovnog fonda ESM-a za kreditne linije pomoći zemljama članicama, on je inzistirao da za dobivanje ESM-pomoći zemlje primateljice moraju ispuniti uvjete restrukturiranja koje uključuju (za njih krajnje) nepopularne mjere: produljenje dobi za odlazak u mirovinu, reforme tržišta rada i porezne reforme. Taj je ministar ponovo razljutio svoje kolege kada je nedavno postavio pitanje zašto pojedine države članice u svojim budžetima nemaju predviđene stavke pričuva za takve i slične situacije. Očigledno je da ton gospodarsko liberalnih zemalja sa sjevera Europe, za čijeg se glasnogovornika nametnuo Hoekstra, postaje sve oštriji i daje naslutiti izazove za slabije razvijene zemlje članice. Uvjeti na kojima inzistira Hoekstra, uz odgođenu reforme državne uprave i sudstva u slučaju Hrvatske, upravo su sistemske slabosti koje još više otežavaju uspostavu zaštitnih obrambenih mehanizama u slučaju ovakvih neočekivanih šokova.
Glavni teret ipak će podnijeti proračuni država, a one države koje su vodile konzervativnu politiku proračuna imat će više prostora za fiskalni stimulus. Vodeće zemlje Europske unije reagirale su donošenjem niza paketa mjera pomoći gospodarstvu. „Zaštitni kišobran“ Njemačke tako obuhvaća niz mjera od jednokratne bespovratne isplate potpore malim poduzećima i samozaposlenima, subvencije plaća za održanje zaposlenosti, brzih Korona-kredita razvojne banke KfW za manja društva te instrumente stabilizacijskog fonda teškog 600 mlrd. eura. Osim što izdaje garancije za refinanciranje na tržištu kapitala i kreditne linije, taj fond namjerava dokapitalizirati, tj. privremeno “nacionalizirati” udjele u pojedinim društvima i start-upovima u namjeri da ih zbog pada vrijednosti kapitala zaštite od neprijateljskog preuzimanja stranih (ne-EU) kompanija. Navedeni programi su nakon početnih kritika gospodarstvenika i parlamentarnih zastupnika prilagodili kriterije koje većinom odlikuje cjelovito promišljanje, jednostavnost i transparentnost te pragmatičnost u provedbi. Ovdje navodimo samo neke kao orijentaciju za promišljanje mjera potpore koje se donose u nas: kod brzih kredita procjena kreditne sposobnosti i likvidnosti te budućeg poslovanja je pojednostavljena – gleda se financijsko stanje na dan 31. prosinca 2019. godine ili prethodne 3 godine, poslovne banke su odustale od kolaterala, moguća je i ročnost dulja od 5 godina, obrada kredita do isplate traje 2 – 3 dana; kriterije stabilizacijskog fonda ispunjavaju tvrtke koje su bile financijski “zdrave” i prije pandemije. Dok su u tijeku mjere potpore kreditnog programa i stabilizacijskog fonda, nije moguće isplaćivati dividende dioničarima ni bonuse menadžmentu čija se visina fiksnih primanja također uređuje. Kod subvencije plaća za zaštitu radnih mjesta određeno je razdoblje do godinu dana.
Nakon što je hrvatska Vlada brzo reagirala donošenjem paketa mjera za pomoć gospodarstvu, transparentno i jednoznačno definirani kriteriji bitan su čimbenik za sprječavanje zloporabe te doprinose jačanju solidarnosti.
Iako je ishod ove krize i njezin konačni učinak još neizvjestan, jedno je sigurno: nakon ove krize na europskoj i na nacionalnoj razini zdravstvo i proizvodnja strateških lijekova neće više biti prepušteni funkciji profita i kapitala, nego će kao javno dobro postati jednim od glavnih prioriteta u funkciji zaštite ljudskog kapitala.
dr. sc. Teo JAŠIĆ
Gost uvodničar
