Objavljen je broj 1 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za siječanj 2020.
Sreća
U novu godinu ušli smo s prepuno čestitaka i najljepših želja. Sreća je najviše korištena riječ u čestitkama koje smo primili ili pak izražavali drugima. Predsjednički kandidati nisu obećavali sretniji život, jedan od njih vjeruje u nas, drugi pak obećava normalni život od rada, treći će zakonima povećati mirovine i plaće itd. Vjeruju da mi možemo osigurati sreću (hvala), nama je prepušteno da tragamo za njom.
Politički programi prilično su neuvjerljivi da bi postali izvorom ljudske sreće. Mi stariji znamo kako je komunizam trebao donijeti sreću s diktaturom proletarijata. Kapitalisti pak tvrde da samo slobodno tržište može osigurati sreću najvećem broju ljudi. Na kraju proizlazi da je najpametnije uzdati se u vlastite snage i ništa ne očekivati ni od koga, osobito onih koje smo izabrali. Uostalom, za koga mi obračunavamo i plaćamo poreze i doprinose?
Vratimo se našim željama i upućenim čestitkama za sretnu novu godinu. Toliko puta izgovorena riječ sreća postala je samo fraza. Ali što je zapravo sreća? Možemo li ju definirati? Teško, jer za svakoga od nas ona ima posebno, ali istodobno i univerzalno značenje. I ono što je najvažnije – sreću možemo darovati bez (poreza i bez) ograničenja. Nekoga će učiniti sretnim naš osmjeh, naša blizina, pogled… Sreća ne leži samo u posjedovanju bogatstva. Ona se nalazi i u užitku stvaranja. Novac donosi sreću dok smo u oskudici, iznad toga on postaje manje važan. Sreća se ne može kupiti. Udvostruči li poslodavac plaću zaposleniku, polet u sreći potrajat će tek nekoliko tjedana, jednako kao kad kupite bolji auto.
Kako je budućnost nalik prošlosti, a prošlost je nepromjenjiva, budućnost ipak može biti bolja u onoj mjeri koliko ju mi mijenjamo. Zbroj pojedinačnih mijena mijenja i društvo. Stoga bi poglavar države trebao predlagati pravce mijena, odnosno upozoravati na nužne korekcije. Vlada je samo operativni (ali najvažniji) izvršitelj zakonskih promjena koje mogu promijeniti neželjen smjer. Primjerice, prevelika ovisnost o uvozu hrane u slučaju neke nestabilnosti može nas za kratko vrijeme dovesti u stanje gladi. Mjere koje taj rizik mogu znatno smanjiti jest infrastruktura koja omogućuje otkup poljoprivrednih proizvoda i ponudu istih tržišta. Istodobno se mora riješiti problem usitnjenosti zemljišnih čestica koja je u prošlosti nastala zbog agrarne prenapučenosti, a sada je potrebno okrupnjavanje kako bi se poljoprivreda učinila isplativom, zadržalo stanovništvo i stvorile pretpostavke za sretniji život tih ljudi. Pitamo se: Što je ministarstvo poljoprivrede radilo u proteklih 25 godina na tom planu? To je samo jedna stepenica na putu sreće za sve. Ministarstvo uprave je pak kroz zakonske izmjene prenijelo neke nadležnosti s više razine na županije. Svi govore kako je to kamuflaža i privid samo da se ništa ne promijeni.
Čini se da ćemo još dugo gaziti duboku vodu punu gnjeva. Prvi korak promjena željno čekamo. Sreća je daleka, ali i dohvatljiva. Nije li čudno kako je malo potrebno da budemo sretni, a još tajanstvenije kako je teško to malo dohvatiti.
dr. sc. Vlado Brkanić
