Objavljen je broj 12 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za prosinac 2019.
Sretno u 2020.!
Ovaj 360. broj časopisa započinjemo s obradom četvrtog kruga porezne reforme. Radost stjecanja neoporezivih primitaka ovaj je put izostala. Dosta neprimjetan je ustupak plaćanja dopunskoga zdravstvenog osiguranja koji će poslodavci moći besporezno platiti za svoje zaposlenike. Koliko? Čeka se da ministar zdravstva odredi svotu, vjerojatno veću od dosadašnjih 70,00 kuna.
Kad smo kod zdravstvenog osiguranja, sustav rada i financiranja gotovo je nepromijenjen još od socijalizma. Imamo, s jedne strane, formalno golema prava osiguranika, dok se, s druge strane, plaćanje zdravstvenih usluga odvija samo u privatnim ustanovama. Paradoks je da zaposlenici i umirovljenici ne plaćaju doprinos iz plaće / mirovine za zdravstveno osiguranje. Teret zdravstvenog osiguranja stavljen je na poslodavca kao doprinos na bruto-plaće. Državni zdravstveni sustav plaćaju poslodavci koji ga ne koriste. To već traje nepunih 20 godina. Takav model financiranja zapadni svijet ne poznaje. Kada bi svaki radnik primio svoju bruto-plaću na račun i bio u mogućnosti sam birati osiguravajuće društvo kojemu bi plaćao doprinose, izišlo bi na vidjelo što plaćamo i koje rizike (zdravstvene skrbi) osiguravamo. Ništa nije besplatno, a sustav to ignorira pa se zato i gomilaju gubitci. To je samo jedan od naših problema koji će, kao i uvijek, u konačnici platiti hrvatski porezni obveznici.
Na temelju političke procjene kako će poslodavci prevariti mlade novozaposlene radnike do 30. godine života, za svote oslobođenog poreza na dohodak i isplaćivati manje plaće, očinska i mila Država stavila se u zaštitu tako što će im se oduzeti porez vratiti tek sljedeće godine. Kako će reagirati „stari“ radnici – mentori „mladih“ ako se nađu u situaciji da je njihova plaća manja od onoga koji je jučer došao u tvrtku? Bit će zanimljivo koliko će se dugo ta mjera održati, kako zbog ustavnog načela jednakosti tako i zbog učinaka takve mjere.
Praktički, ovaj časopis radimo 30 godina i neke opće ocjene mogu sada izreći. Posao računovođa silno se promijenio. Informatička tehnologija revolucionirala je ovu djelatnost i tu je ostvaren golemi napredak. S druge strane, čini mi se da je nekada bilo jednostavnije pratiti porezne propise i postupati prema njima. Tako su npr. u Ministarstvu financija radila dva vrsna pravnika koji su „dotjerivali“ porezne propise u smislu preciznog definiranja tko je porezni obveznik, što je predmet oporezivanja, što je osnovica, tko je oslobođen itd. Danas neke od propisa nekritički „prepisujemo“ iz europskih direktiva! Ponekad s vrlo lošim prijevodom na hrvatski jezik i bez usporedbe kako su to u EU-u drugi riješili. Silno izvješćivanje na raznim obrascima te fiskalizacija daje dojam kako smo u svakom postupku kontrolirani, no je li učinak takav?
Kada se umnožavaju zakonska određenja i pravila izvan nužnoga, odnosno kada se zbog loših zakona ne poštuju ni oni dobri, tada smo svi u problemu.
U nadi bolje i sjajne budućnosti rastanimo se od ove godine. Želim Vam ugodne božićne i novogodišnje blagdane te sretnu i bolju nadolazeću godinu.
dr. sc. Vlado Brkanić
