Objavljen je broj 7 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za srpanj 2018.
Licenciranje III.
Bajka za računovođe ponovo je oživjela, pretpostavke za raj su stvorene i sada se samo očekuju posjetitelji. Ulaznica za raj je licencija, izbavljenje od tržišnih muka. Do 15. lipnja članovi Radne skupine u vezi s analizom tržišta računovodstvenih usluga morali su poslati svoja stajališta koje se trebalo očitovati odgovorima na upitnik od pet pitanja. Broj članova radne skupine je 21, od kojih je 10 izvan sektora gospodarstva (uglavnom iz državnih institucija), dok se za preostalih 11 može reći da imaju neposredan dodir s računovođama u gospodarstvu. Među njima su i RRIF i Udruga „Hrvatski računovođa“. Upitnikom se tražilo izjašnjenje u vezi s više pitanja kojima se skreće pozornost s glavnog, a to je: Treba li posebnim zakonom propisati licenciranje za obavljanje računovodstvenih poslova ili ne? Na mrežnim stranicama RRIF-a i Udruge dali smo mogućnost za neposredno izjašnjavanje kolegica i kolega iz struke. Iako je otprije poznato stajalište RRIF-a i Udruge – da smo protiv zakonski propisanog licenciranja – i ovaj put dobili smo prigovore kako mi želimo nešto osigurati za sebe u slučaju zakonskog uređenja struke. Iz rezultata naše ankete proizlazi vaše stajalište da ste protiv licenciranja (čitatelji RRIF-a u 78,7 % i Udruge u 68,6 %).
U kojem se pravcu mogu te stvari razviti? Do zaključenja ovog broja časopisa Ministarstvo financija nije objavilo rezultate o glasovanju Radne skupine. Ono što držim upitnim jest sastav Radne skupine. Polovina ih je iz državnih institucija (ministarstva, agencije i sl.), dok je od preostalih, 6 ili 7 protiv licenciranja. U radnom povjerenstvu su Hrvatska revizorska komora koja zbog sukoba interesa i inkompatibilnosti poslova ne bi trebala sudjelovati u tome koji računovođe mogu obavljati te poslove. Ta se Komora, uz neke svoje pristaše iz Radne skupine, silno zalaže kako računovođe moraju biti licencirani. Stoga je vrlo vjerojatno da će prevladati broj članova Radne skupine koji su za licenciranje i koji žele stvoriti raj za profesiju.
Stajalište RRIF-a i Udruge „Hrvatski računovođa“ jest da problematika licenciranja treba ostati na dragovoljnosti i da ju provode neovisne udruge (ne Država, ne Komora, ne RRIF niti bilo tko iz drugih komercijalnih kuća). Licencija treba biti stvar prestiža, prednost u dobivanju posla (pri pružanju računovodstvenih usluga ili kod zaposlenja), dokaz koji u svijetu znači da ste kvalificirana osoba. Visokoškolska sprema znači mnogo, no još više ako ste položili „majstorski ispit“ pred strukovnim udruženjem. Ako će se to svesti na obvezu, ako će to kontrolirati državni aparat, to samo po sebi neće pridonijeti kvaliteti obavljanja računovodstvenih usluga. Profesionalni računovođe znaju da ih u ovim poslovima drži njihovo iskustvo i kontinuirano učenje. Obećani raj treba zaslužiti.
Dr. sc. Vlado BRKANIĆ
