Objavljen je broj 5 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za svibanj 2018.
Bitno i nebitno
Razdoblje pripreme i sastavljanja godišnjih financijskih i poreznih izvješća je iza nas. Vrijeme je da računovođe malo predahnu, no mnogi su se od njih tomu davno prestali nadati. Sada kada je najvažnije učinjeno, a to su godišnji financijski izvještaji, računovođe se vraćaju svojim svakodnevnim poslovima koji uz knjiženje poslovnih događaja uključuju i niz drugih poslova.
Današnji računovođa je one man band, igrač za sve pozicije, a najmanje računovođa. Od njega se očekuje poznavanje ovršnog, radnog, trgovačkog prava, propisa iz područja trgovine, ugostiteljstva, prijevoza, turizma, a čini se da će na njihova leđa pasti i zaštita osobnih podataka. Izgleda da računovođe trebaju znati odgovor na sva pitanja koja se pojavljuju u poslovanju poduzetnika. S jedne strane, to nam laska jer bi si mogli umisliti da smo najpismeniji dio poduzetništva, no, s druge strane, zanemaruje se osnovni posao. Zbog toga ne čudi što su i pitanja koja računovođe postavljaju sve manje računovodstvena. Uz poznavanje poreznih propisa, današnji računovođe trebaju biti i eksperti za to kako državi platiti što manje poreza i doprinosa, a da je pri tome „sve po zakonu.“ Naravno da su stoga u tome dijelu glavna pitanja računovođa isplate minimalnih plaća, plaća za nepuno radno vrijeme te da si član uprave ne mora isplatiti plaću, ili pak plaću u naravi s temelja uporabe automobila, jer zašto bi neki bili osigurani na puno radno vrijeme i na primjerenu plaću za svoje radno mjesto ako to „po zakonu“ i nisu obvezni. Uz sve navedeno, današnji računovođe trebaju biti i veliki znalci informatike kako bi elektronički mogli ispunjavati sve veći broj poreznih, statističkih i ostalih izvješća kojih je iz godine u godinu sve više. Propisana se izvješća često ne mogu ispravno popuniti zbog različitih programskih zahtjeva (pogrešaka u sustavu), pa računovođe često muku muče kako svladati te prepreke. Sve to uzima previše vremena, dok ga za stvarni rad na kvalitetnom knjigovodstvu nema dovoljno. Ako se priprema i sastavljanje financijskih izvješća stave u drugi plan, takav će biti i rezultat, vjerodostojnost i povjerenje u prikazane podatke. Uloga računovođe je knjiženje poslovnih događaja i sastavljanje poreznih i financijskih izvješća, i to je ono što označava računovodstvenu struku. Tomu se treba posvetiti u potpunosti da bi rezultat toga prevažnog posla bili financijski izvještaji kakve cijelo društvo očekuje. Taj je posao često i sam opterećen s previše ponekad nepotrebnih podataka i administrativnih postupaka. Vještina računovođa sastoji se u tome da prepozna što je bit stvari poštujući zahtjev “biti nad formom”.
Kvaliteta financijskih izvještaja sastoji se od poštenog prezentiranja, a ne hoće li biti dobitak ili gubitak odnosno koliko će se platiti poreza.
Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ, gl. urednica
