Objavljen je broj 3 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za ožujak 2018.
Kreator, a ne poslužitelj
Računovodstvo obveznika poreza na dobitak u nas je dvostavno. Često se naziva i dvojno, nazivom koji izaziva i nerazumijevanje neupućenih koji to izjednačuju s dvostrukim. Računovodstvo je zapis o poslovnim događajima nekog subjekta u prošlosti. Razni oblici zapisa o poslovima razvijaju se još od Mezopotamije, spominju se u svetim knjigama, a mi smo baštinici velikana Kotrulja koji nam je svojim opisima ostavio u nasljeđe prekrasan instrumentarij za prikupljanje informacija o prošlosti kako bismo saznali rezultate poslovanja i donijeli odluke za budućnost.
No to su stara vremena koje više nitko ne spominje. Sad smo u dobu terora informatike gdje se ne može provesti ništa ako nije predviđeno programima. Računovođa je postao poslužitelj softvera, a ne kreator računovodstvenih informacija. Nema sumnje da je računovodstveni softver napravio revoluciju u brzini i kvaliteti obrade računovodstvenih dokumenata i prezentiranju računovodstvenih izvješća, ali računovođa mora ostati i dalje onaj koji upravlja sustavom i pri unosu poslovnih događaja i pri tumačenju računovodstvenih informacija.
Najznačajnije računovodstvene informacije sažete su u financijskim izvješćima koja su nastala obradom računovodstvene dokumentacije u skladu s računovodstvenim pravilima koja su danas kodificirana u Međunarodnim računovodstvenim standardima i smjernicama EU-a. I mi imamo, hvala na pitanju, nacionalne računovodstvene standarde, ali ne znamo jesu li nam oni pomoć ili teško breme. Ne znamo što ćemo s njima, hoćemo li ih usklađivati s međunarodnima ili ne, hoćemo li ustrajati na nekim svojim malim logikama uređivanja troškova, kapitala i slično ili ćemo slijediti svijet. Što bi na to rekao Kotrulj?
Međunarodni se računovodstveni standardi razvijaju i mijenjaju, a nacionalni ostaju čvrsto prikovani tamo gdje su bili i prije više od deset godina uz iznimne sitne promjene koje izražavaju samo istu staru logiku. Imamo standarde! Bolje da ih ne diramo da nešto ne pokvarimo u tom sjajnom sustavu koji besprijekorno funkcionira.
Financijska izvješća koja se sastavljaju prema ne znam čijim zahtjevima postaju potpuno nepreglednima kao nekadašnji rasteri u kojima je trebalo usklađivati stupce i retke kao u POL-u. Druga izvješća neke pozicije razrađuju minuciozno svaki detalj odnosa s poduzetnicima s kojima postoji odnos sudjelujućih interesa ili je pak grupa, a s druge s druge strane zanemaruju cijele skupine povezanih osoba koje potpuno netočno računovođe moraju prikazati kao odnose s nepovezanim poduzetnicima.
Da u svijetu nije ništa pogrešno ne bismo imali što raditi ili, u našem slučaju, kad vidimo očitu pogrešku dobro bi bilo ispraviti ju ili barem popraviti ono što možemo.
Jezik struke je snažan instrument kojim se ljudi u određenom krugu mogu razumjeti kada govore o nekim stručnim pitanjima. Tako liječnici imaju svoj jezik, informatičari svoj, matematičari, pravnici imaju neki svoj štih, ali jezik računovodstva praktički ne postoji, barem ne na onaj način kako to stručna javnost očekuje. To se najbolje vidi na novoj objavi međunarodnih računovodstvenih standarda gdje se i iskusni računovođe moraju ponovno navikavati na nove izraze ili stare fraze kojima su dana nova značenja. Svaki je novi prijevod međunarodnih računovodstvenih standarda nova performansa prevoditelja u slaganju beživotnih riječi i nova muka po računovođi kad se pita kako prevesti umjetnički doživljaj prevoditelja, istina, teškoga engleskog stručnog teksta na svakodnevni živi jezik hrvatskog računovođe. I onda neš pil! - kako bi svevremensku životnu sublimaciju izrazio Pajo Kanižaj.
Dr. sc. Šime GUZIĆ, zamjenik glavne urednice
