Objavljen je broj 7 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za srpanj 2016.
Nema kraja
Došli smo do točke nerazrješivosti stanja u Državi. Racionalne nas prosudbe ne krase. Razumskom ispitu ne podvrgavamo odluke vladajućih, radije idemo utabanim stazama stranačke određenosti. Sve funkcionira prema modelu koji se može opisati ovako: ako časnik kaže ne razmišljajte nego postupite ili ako pak poreznika pitate treba li platiti, odgovor će uvijek biti – ne razmišljajte već platite, ako svećenik kaže ne razmišljajte nego vjerujte, tako i mi biramo prema unaprijed određenim sklonostima. Novi izbori nisu obećavajući otklon od dosadašnje zbilje.
U povodu imenovanja T. Oreškovića napisao sam kako ne zna u što se upušta i nije svjestan koliko je, da ne budem vulgaran, zahtjevan ovaj narod. Iako nas baš nije zadužio nekim potezi-ma, poslove je dobro delegirao na ministarskoj razini. Tako je Ministarstvo financija započelo ozbiljne promjene u poreznom sustavu. Naši najbolji nestranački stručnjaci – praktičari dali su golemi doprinos otklanjanju dosadašnjih “paklenih” poreznih rješenja, no sada je sve to zaustavljeno do izbora nove Vlade.
Ako je išta postalo razvidno iz političkog sustava, to je otuđenost od stvarnosti i gledanje vlastita interesa. Na prvom je mjestu kako održati postojeće stanje stečenih prava i položaja. Svaka reformska ili ekonomska mjera odmah je bila osporavana. Privatizacija i prodaja udjela u kojima Država ima manjinske udjele proglašavano je izdajom strateških interesa. Ako se malo promisli, a s obzirom na goleme dugove koje treba vraćati, nema baš nekog izbora osim prodaje. Ali, gdje će se zaslužne stranačke ništarije i propalice zapošljavati, s kime će se sklapati poslovi? Povećanja participacija za troškove liječenja i dopunskoga zdravstvenog osiguranja naišlo je na opću osudu. S druge strane, javni zdravstveni sustav u tolikim je gubitcima koji će se morati pokriti novcem poreznih obveznika ili iz novog zaduženja. Ništa nije besplatno. Ili reformirati taj sustav na održivu razinu uz redukciju prava ili pak povećati doprinose i doplatke koji će ga donekle uravnotežiti.
Sjećam se dobro kako je već prije dvadesetak godina naš vrsni kirurg iz Švicarske, prof. Turina, skrenuo pozornost na paradoksalnu situaciju u Hrvatskoj. Rekao je kako ga čudi da, s jedne strane, ljudi normalno plaćaju hotelske račune kad idu na ljetovanje ili skijanje u Austriju, ali kad se ide u bolnicu, tada sve mora biti besplatno. Još bi i liječnici i sestre trebali raditi kao dobrotvori. Stoga nije ni čudo da odlaze tamo gdje “kraljuje novac” s pravilima pokrića.
Drage moje čitateljice i poštovani čitatelji, vi najbolje razumijete račun dobitka i gubitka, ali netko to treba reći narodu, a oni prvospomenuti trebali bi imati iskrenost i poštenje. U posljednje smo vrijeme čuli i to kako moraliziranje i stručnost u politici ne prolazi, nego politika kao umijeće vladanja. Zadnji su događaji pokazali da u našoj politici nema ni tog umijeća.
Dr. sc. Vlado Brkanić
