Objavljen je broj 11 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za studeni 2015.
Kontni plan
Nisam mislio da ću se baviti ovom temom. U devetnaest izdanja RRiF-ova računskog plana u dvadeset i tri godine izlazili smo na "izbore" slobodnog tržišta. "Glasači" su ga postupno prihvatili kao njima najbliži jer je u okviru zadanih sloboda poštovao zahtjeve financijskog izvješćivanja i poreznih ograničenja. Čak su i u raspravama o novom (propisanom) kontnom planu kolegice i kolege iz strukovne prakse izrazile potrebu zadržavanja našega računskog plana jer je najviše u uporabi.
Zašto je došlo do propisivanja računskog plana, odgovor se može tražiti u sklonostima ministra financija da jače kontrolira financijsko poslovanje poduzetnika. Počelo je s Linićevom fiskalizacijom, kontrolom isplaćenih dohodaka putem JOPPD-a, a sada se nastavlja s propisivanjem konta na kojem će poreznici tražiti sumnjive stavke.
Usporedba s drugim zemljama otkriva kulturno-sociološke i gospodarske pretpostavke za takvim uređenjem. Francuska ima propisani računski plan, a Njemačka ima slobodan pristup. Dok je njemačko gospodarstvo jedno od najuspješnijih na svijetu, Francusko je u stalnim problemima.
Visoki stupanj slobode gospodarstva bez birokratskih stega, bez stalnih eksperimenata i bez improvizacija očito donosi bolje rezultate.
Naše je zakonodavstvo u kreiranju kontnog plana ostalo negdje u bespućima prošlosti. U razredu 9 spaja vlastite i tuđe izvore, iz razreda 4 uklanja kamate na kredite iako postoje slučajevi kad se kamata uračunava u cijenu proizvodnje i ulaganje. Više ne postoje izvanredni prihodi ni rashodi kako bi revizori lakše davali pozitivna mišljenja.
Očito je da se naša ekonomska znanost zbog svojega komfornog položaja ne suprotstavlja iracionalnim politikama. Slobodni je kontni plan samo mali kotačić u stvaranju uspješnoga gospodarstva. Troškovi uskladbe računalnih programa na propisani računski plan ni trunku ne opravdavaju ono što dobivamo.
Je li se pri predlaganju promjena slobode u određivanju računskog plana testiralo koliko će takav egzibicionizam koštati barem stotinjak velikih poduzetnika, ako mali koji čine većinu gospodarstva za kreatora takvih propisa nisu bitni? Ili je pak na djelu stanje svijesti prema kojoj je samo bitno biti drukčiji od nečega što se pokazalo dobrim.
Dr. sc. Vlado Brkanić
