Novi broj RRiF-a

Objavljen je novi broj časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za rujan 2014.

Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

---

  Uobičajeno je da uvodničar čitateljima predstavi značajnije teme o kojima autori pišu u časopisu. Toga se, u pravilu, ne držim jer sve o čemu pišemo možete pročitati u sažetim prikazima u rubrici Na prvi pogled. 
  Iznimku ću učiniti ovaj put jer sam potaknut člankom u kojemu pišemo o obračunskim plaćanjima, a povod za to je nedavno objavljena analiza Njemačke trgovačke komore u kojoj je izneseno da poduzetnici u Hrvatskoj plaćaju najlošije u EU-u.
  Novčana insuficijencija postala je bolesno stanje nacionalne ekonomije, uz tendenciju pogoršanja. Institucionalizirano financijsko iscrpljivanje poduzetnika je konstanta koja traje više od desetljeća. Jednostavno ne postoji dovoljno kritičke misli koja bi pokrenula promjene. Oportunizam je nasljeđe iz vremena kada je voljeni vođa ili njegova partija određivala smjer sveukupnih kretanja. Pobune su uvijek rezultirale "sječom glava". Kao da je strah još uvijek u nama.
  Uređujući članak kolege Guzića o izboru revizora za 2014., uočio sam kako je Zakonom o računovodstvu (i Direktivom o GFI-ju) uređeno kada skupština društva treba odlučiti o izboru revizije u d.o.o.-u, a to je kada ostvari prihode veće od 65 mil. kn (osim ako ga uz niži prihod aktiva i broj zaposlenih uvrste u srednje velike poduzetnike). Međutim, drugi zakon - Zakon o reviziji - tu odredbu poništava! Taj Zakon određuje da će "odvojene i konsolidirane" financijske izvještaje revizori revidirati kada d.o.o. ostvari prihod od 30 mil. kn i više. Što ovo sada znači? Zakon o reviziji nikako ne bi smio određivati tko su obveznici revizije. To je čak protivno odredbama svrhe postojanja toga Zakona. Nametanje revizije većem broju poduzetnika nije ništa drugo nego zaštita svojih članova da bi imali posla, a sve pod krinkom javnog interesa. S motrišta svoje interesne skupine, Hrvatska revizorska komora učinila im je dobro djelo. Jednako kao što to čini HGK i stotine drugih kojima se plaćaju razne naknade, porezi i prirezi. Učinak parazitskih nameta i previsokih cijena javnih usluga jest da taj novac nedostaje onima koji to plaćaju. Rezultat je sve više bankrotiranih obrtnika i poduzetnika koji to nisu mogli izdržati. Oni su željeli plaćati, ali više nisu imali čime. Njihovom iscrpljenju pridonose i financijski izvještaji s previše utvrđenim optimističkim rezultatima. Zaštitu kapitala koju smo imali do 2000. kao i bezporezan otpis potraživanja (bruto s PDV-om) koja se nisu mogli naplatiti, već smo i zaboravili. Prezaduženost je postalo normalno stanje.
  U našoj lijepoj maloj zemljici pjesme se pivaju, kao i nekad, i svi očekuju kako će politika sve riješiti. A mi i dalje šutimo...

 Dr. sc. Vlado BRKANIĆ

Povratak na vijesti