Novi broj RRiF-a

Objavljen je broj 1 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za siječanj 2014.

• Sadržaj časopisa možete pogledati ovdje.

---

    Stanje javnih financija u nas samo je prividno kritično i kaotično. Potrošnju treba podržavati jer kako će se drukčije ostvariti gospodarski rast. Štednja je egoistična mantra bez idejnih škrtaca zbog kojih bi svijet propao.
    Kredite treba uzimati dokle god još netko ima vjeru da ćemo ih biti sposobni vratiti. Visina kamate nije bitna jer će se plaćati iz novih kredita. Ako bi netko rekao da je kraj, nema ih više, kraj je i nadi za vraćanje svega što su prethodno dali. Slom financijskog sustava naslutila je i Europska komisija donijevši uredbu prema kojoj se banke od 2018. neće sanirati iz državnih proračuna zemlje članice, nego je rizik propasti na banci i onima koji su u nju vjerovali. Sve je to predvidio i naš osebujni fizičar, prof. dr. D. Pavuna, koji živi i radi u Švicarskoj, a čini se da je njegovu preporuku prihvatila i naša Vlada.
    Kad pogledamo stavke državnog proračuna za 2014., primjetno je da će 50-ak milijuna kuna biti dodijeljeno političkim strankama, 47 milijuna kuna udrugama za razvoj civilnog društva itd. Bez obzira na stanje proračuna, te se svote nekoliko godina nisu mijenjale. To i nisu neke svote u odnosu na druge proračunske milijarde. Nasuprot našem modelu financiranja „demokracije“, talijanski premijer E. Letta obznanio je ispunjenje svog predizbornog obećanja o ukidanju dotacija političkim strankama iz novca poreznih obveznika. Talijanima je ostavljeno na volju koga će i koliko darivati. Naravno – ako uopće žele pomoći svojoj voljenoj partiji.
    Prije nekoliko sam godina imao priliku razgovarati s bivšim njemačkim ministrom financija, dr. Theom Waiglom, jednim od utemeljitelja eura. Na moje iznenađenje pitao me o stanju javnih financija u Hrvatskoj, odnosno nalazimo li se u okviru dopuštenog deficita od 3%, kako je utvrđeno u Maastrichtu. Moj ga je odgovor razočarao (iako sam rekao da ga prekoračujemo za samo dva postotna boda). Sramim se što je Hrvatska već samim ulaskom u EU postala problem, što trebamo tutorstvo za ono što moramo sami rješavati. Pravocrtno je smanjenje nekih stavaka proračuna rješenje kad se nisu otkrila mjesta troškova na kojima novac odlazi u vjetar.
    Posao financijskog i operativnog restrukturiranja Države je golem, od analize mnogih neracionalnih zakonskih rješenja i neodrživih prava (stečenih i zatečenih) do malih pojedinačnih stavaka koje na kraju i nisu male, osobito kad nemate novaca. Tada je i mala svota golema. Lakoća trošenja uvijek se plaća, a oprost državnih dugova je iluzija. Tu nema predstečajne nagodbe.

Dr. sc. Vlado BRKANIĆ

Povratak na vijesti