Objavljen je broj 11 časopisa Računovodstvo Revizija i Financije za studeni 2013.
Recite Amen
Živimo u vremenu dekadencije. Može li se uopće što poboljšati? Svi su u deficitu, svi troše ono što im objektivno ne pripada. Suvremeno je društvo kroz politički sustav razvilo toliko parazitizma da je to postalo nepodnošljivo.
Naš se ministar financija ljuti na poduzetnike kojima je dao sve, a oni nisu htjeli pokrenuti investicije,hvaleći se kako je smanjio doprinos na plaće za zdravstvo od 2% te je oslobodio poreza na dobitak sve one koji su ga odlučili reinvestirati. I što još?
Na radost poduzetnika, uveo je „pravedno“ retrogradno oporezivanje dobitaka koji se isplaćuju kao dividende ili udjeli u dobitku, mnoge se troškovne stavke ne priznaju (povećavaju poreznu osnovicu), PDV je povećan, predstečajne nagodbe povećavaju gubitke na tražbinama, a porezni nadzori poduzetnicima iscjeđuju zadnje lipe. Godinama se traži smanjenje članarina (za HGK, HOK i dr.) i doprinosa (za šume, turističku zajednicu), preskupih komunalnih usluga i doprinosa, a sve to čini kalkulativne rashode koji smanjuju poslovni rezultat, odnosno isplativost ulaganja. To dobro znaju domaći poduzetnici, a još bolje inozemni. Da su se nameti trebali drastično smanjitiili ukinuti,pokazuju otkrivene (i neotkrivene) pronevjere.
Vrlo mi se zanimljivima čine teze koje je nedavno iznio mađarski premijer V. Orbánu domu Lordova u Velikoj Britaniji. Između ostalog, ono što je govorio može se sažeti u sljedeće: ne možemo živjeti izvan svojih mogućnosti. Europa čini 8% svjetske populacije, udio gospodarstva je 25% od svjetske proizvodnje, ali zato troši 50% društvenih izdataka. Dugovi 28 članica EU iznose2 bilijunaeura, a svaki ih danpovećavaju za 1,2 milijarde eura. Zaključak je da se svi glavni sustavi moraju temeljito restrukturirati. Sviđalo nam se to ili ne, moramo shvatiti da je iluzija o održivosti društva temeljenog na povijesnim pravima za sve i svašta i o skupim društvenim izdatcima završena. Jesu li političke elite dovoljno mudre i hrabre da to kažu narodu?
Bolje bi bilo priznati da je koncept socijalne države potrošen. Socijalna prava treba zamijeniti onima koja se temelje na radu i zaslugama. Ukinuli smo prijašnji porezni sustav koji je kažnjavao rad, bio je presložen i nekonkurentan. Novi je mađarski porezni sustav proporcionalan i nagrađuje one koji žele raditi i podizati djecu. Tvrtke plaćaju 16% poreza na dobitak, a mala i srednja poduzeća 10%. Na ovaj je način srušena dogma da se povoljne promjene u poreznom sustavu mogu uvoditi samo u vrijeme prosperiteta. Uveli smo najfleksibilniji Zakon o radu u Europi, restrukturirali smosustav visokog i strukovnog obrazovanja kako bismo izašli u susret potrebama poslodavaca. Želimo, dakle,sustav koji više ne odvraća ljude od posla.
Vratimo se nama. Ministar Linić ne može sam riješiti naš prekomjerni deficit. Ostali mu ministri u tome baš i nisu pomogli, a ni predsjednik Vlade nema vizijukako izaći iz ovog stanja.Pogubno je izlaz iz deficita temeljiti samo na povećanju ili uvođenju novih poreza.Jednostavnotreba reći da višenema. Amen. Bolje to rećiu još kontroliranim uvjetima.
Dr. sc. Vlado BRKANIĆ
