Nižestupanjski su sudovi zauzeli pravno shvaćanje da je počinjenjem kaznenog djela utvrđenog navedenom kaznenom presudom tužitelj počinio tešku povredu radne obveze određene Pravilnikom o radu tuženika između ostalog onu iz čl 86 st 1 alineja 27 po kojoj se osobito teškom povredom iz radnog odnos ili u svezi s radnim odnosom primjerice smatra svako drugo postupanje suprotno odredbama zakona općih akata i odluka poslodavca jer da je počinio kazneno djelo u svezi s radom i to radnjama počinjenim za vrijeme rada a kojima je narušen ugled poslodavca pri čemu je postupao protivno zakonima i općim aktima Dalje zaključuje sud u pobijanoj odluci da okolnost što te povrede nisu u vezi s radim mjestom za koje je tužitelj sklopio ugovor o radu misli se na radno mjesto liječnika specijalista kirurgije u situaciji kada je osuđen za kazneno djelo protiv službene dužnosti a koju je obavljao pri tuženiku u okviru radnog odnosa nezakonitim pogodovanjem nisu od utjecaja za postojanje povreda radnih obveza kojima je tužitelj nedvojbeno postupao suprotno odredbama zakona i narušio ugled poslodavca javne osobe koja se financira javnim sredstvima Obzirom na karakter tih povreda radnog odnosa prema pravnom shvaćanju nižestupanjskog suda nije bilo opravdano od tuženika očekivati da tužitelja prethodno prije otkazivanja upozori na kršenje obveza iz radnog odnosa i da mu omogući iznošenje obrane u smislu čl 119 st 1 i 2 Zakona o radu Nar nov br 93 2014 dalje ZR uz utvrđenje prvostupanjskog suda da navodi te kaznene presude nisu sporni a i obvezujući su za sud u smislu odredbe čl 12 st 3 ZPP a Slijedom navedenog nižestupanjski su sudovi odbili tužbeni zahtjev ocjenjujući da je redoviti ...
Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.
Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku
