U predmetnom dopisu navodite da je 01.01.2010. godine stupio na snagu novi Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (Nar. nov., br. 153/09.) kojim je normirana naknada za razvoj koja je zamijenila dosadašnji "iznos za financiranje održavanja i gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture" iz članka 20. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04. i 38/09.). Nadalje, navodite da je naknada za razvoj javno davanje, ta da je obračun i naplata naknade za razvoj i naknade za priključenje u interesu jedinica lokalne samouprave.
Naknada za razvoj prihod je javnoga isporučitelja vodne usluge kako je propisano člankom 5. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odrediti da se uz cijenu javne vodoopskrbe, cijenu javne odvodnje plaća i naknada za razvoj (čl. 52. istog Zakona).
Obveznik naknade za razvoj je obveznik plaćanja cijene vodne usluge, uz koju se obračunava i naknada za razvoj (čl. 53. istog Zakona).
Prihodi od naknade za razvoj koriste se za gradnju, odnosno za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina (čl. 57. istog Zakona).
Ističete da je u dosadašnjem pravnom sustavu "iznos za financiranje održavanja i gradnje objekata i uređaja" kao prednik naknade za razvoj komunalne infrastrukture bio prihod proračuna jedinica lokalne samouprave i time "prolazna stavka" računa isporučitelja vodne usluge koji je prikupljao, a potom doznačavao u proračun jedinica lokalne samouprave (članak 20. stavak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu) te na taj iznos porez na dodanu vrijednost nisu obračunavali isporučitelji komunalne usluge, kao ni jedinica lokalne samouprave. Ukazujete na činjenicu da se pravna priroda ove naknade nije promijenila, te da po svom sadržaju i pravnoj prirodi nije naknada za pruženu uslugu.
Zamolili ste mišljenje je li isporučitelj vodne usluge obvezan obračunavati i plaćati porez na dodanu vrijednost na naknade za razvoj koje dajemo u nastavku.
Člankom 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 94/09.) propisano je da se porez na dodanu vrijednost plaća na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, oprema i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu.
Prema odredbi članka 6. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost porezni obveznik je poduzetnik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge iz članka 2. stavka 1. točka 1. (sve vrste dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu), osim poduzetnika iz članka 22. stavka 1. toga Zakona. Odredbama članka 6. stavak 1. istog Zakona propisano je da je osnovica poreza na dodanu vrijednost naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.
U navedenom slučaju radi se o tome da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odrediti da se uz cijenu javne vodoopskrbe, te cijenu javne odvodnje plaća i naknada za razvoj. Obveznik naknade za razvoj je obveznik plaćanja cijene vodne usluge uz koju se obračunava naknada za razvoj. Naknada za razvoj obračunava se putem računa za vodnu uslugu na kojima se zasebno iskazuje.
Prihodi od naknade za razvoj koriste se za gradnju, odnosno za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina.
Kako je naprijed rečeno, prema odredbi članka 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, porez na dodanu vrijednost plaća se na naknadu za obavljene isporuke dobara i usluga. Međutim, u ovom slučaju isporučitelj vodne usluge obvezan je na računu za vodnu uslugu zasebno iskazati naknadu za razvoj za koju obveznik naknade ne dobiva nikakvu protučinidbu, odnosno isporuku dobra ili usluga u smislu navedenog članka Zakona.
Sukladno navedenom, mišljenja smo da u opisanom slučaju naknada za razvoj ne podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost u smislu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost, obzirom da je naknada za razvoj javno davanje iz članka 5. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, a obračun i naplata iste u interesu je jedinica lokalne samouprave, čije predstavničko tijelo odlukom propisuje detaljnije namjene kojima služi prihod od te naknade i koji se koristi za gradnju, odnosno za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina čije je građenje i održavanje u interesu Republike Hrvatske kako je propisano člankom 22. Zakona o vodama (Nar. nov., br. 153/09.).
