Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se u vezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) na naknadu za formiranje i razvoj igrača propisanu propisima Hrvatskog nogometnog saveza (u daljnjem tekstu: HNS). U dopisu se navodi da je Pravilnikom o statusu igrača HNS-a propisano da u situacijama kada igrač amater stekne neamaterski status do navršetka 23 godine života, klub u kojemu je taj igrač bio ranije registriran (prvenstveno kao dijete) ima pravo na naknadu za formiranje i razvoj tog igrača za razdoblje koje je proveo i tom klubu (računajući od navršenih 12 godina života). Odlukom o naknadi za treniranje i razvoj igrača od 20. lipnja 2011. donesenom od strane Izvršnog odbora HNS-a spomenuta odredba je detaljnije razrađena, poglavito u pogledu visine naknade. Naknada za formiranje i razvoj igrača ne utvrđuje se sporazumom između klubova (ugovorom o transferu) nego ona proizlazi iz prisilnih propisa, odnosno iz autonomnih izvora prava tj. Pravilnika o statusu igrača HNS-a. Navodi se da je u konkretnoj situaciji, klub kod kojeg je igrač trenirao kao dijete uložio određena sredstva u tog igrača, ponajprije kroz pružanje usluge treniranja. Tim treniranjem igrač je napredovao do statusa profesionalca, međutim tek onaj klub koji potpiše prvi profesionalni ugovor s igračem može koristiti njegove usluge kao igrača profesionalca te ostvarivati određenu korist. Stoga se navodi da je iz tog razloga i propisana obveza plaćanja naknade za treniranje i razvoj i klubovima u kojima su igrači trenirali kao djeca, a koji nisu bili u mogućnosti iskorištavati njegove igračke usluge. Primjerice jedan igrač igrao je u matičnom klubu od 12 do 14 godine života, nakon toga promijenio je tri kluba, da bi tek s četvrtim potpisao prvi profesionalni ugovor. U toj situaciji igrač nikada nije prešao iz prvog u četvrti klub, ali sva tri kluba (prvi, drugi i treći) imaju pravo na naknadu za treniranje i razvoj igrača koju mogu tražiti samo jednom. Obzirom da klub koji ima pravo na naknadu za formiranje i razvoj igrača ne može izdati račun klubu s kojim je igrač potpisao prvi profesionalni ugovor iz razloga jer nije izvršena nikakva usluga, postavljeno je pitanje plaća li se PDV na naknadu za treniranje i razvoj igrača.
U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.
Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
Člankom 8. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14 i 130/15) propisano je da je bitno obilježje oporezive transakcije međusobna uzročna veza između transakcije i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali.
Plaćanja PDV-a oslobođene su prema članku 39. stavku 1. točki m) Zakona o PDV-u usluge povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju
U konkretnom slučaju radi se o plaćanju naknade za treniranje i razvoj igrača klubovima u kojima je igrač trenirao kao dijete, te naknadu dobivaju klubovi koji nemaju nikakve izravne veze s klubom za koji je igrač potpisao prvi profesionalni ugovor niti su tom klubu obavili bilo kakvu uslugu, stoga ne postoji niti međusobna uzročna veza između transakcije i naknade što predstavlja bitno obilježje oporezive transakcije.
Obzirom da klubovi koji dobivaju naknadu za treniranje i razvoj igrača nisu na ime te naknade obavili nikakvu izravnu isporuku klubu koji im je tu naknadu isplatio, smatramo da se ne radi o isporuci u smislu članka 4. stavka 1. Zakona o PDV-u koja podliježe oporezivanju PDV-om.
