Naknada za bolovanje za obrtnika ''dobitaša''

Naknada za bolovanje samostalnih osiguranika (obveznika poreza na dobit) utvrđuje se temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13. do 98/19.). Prema čl. 54. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, naknada za bolovanje utvrđuje se od mjesečne osnovice osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u kojemu je nastupilo bolovanje, smanjena za doprinose iz osnovice, porez na dohodak i prirez.

Porezni obveznici, samostalni osiguranici u sustavu poreza na dobitak, plaćaju doprinose na propisanu osnovicu koja se određuje prema koeficijentu 1,1 prema prosječnoj plaći ostvarenoj kod pravnih osoba u Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine. U tom razdoblju 2021. godine, prema objavi Državnog zavoda za statistiku, ta plaća iznosi 9.537,00 kn. Primjenom koeficijenta 1,1 utvrđena je osnovica u svoti od 10.490,70 kn na koju obrtnici i obveznici poreza na dobitak i drugi samostalni osiguranici koji vode poslovne knjige, a obveznici su poreza na dobitak, plaćaju doprinose u 2022. godini.

S obzirom da je ovdje riječ o samostalnim osiguranicima za prva 42 dana bolovanja fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit plaćaju redovite doprinose ili si uz to isplaćuju i poduzetničku plaću, a tek od 43. dana bolovanja naknadu plaće radi privremene nesposobnosti za rad im isplaćuje izravno HZZO.

Uvjet za isplatu naknade je da su u propisanom roku plaćani doprinosi u prethodnih 6 mjeseci prije mjeseca u kojemu je nastupio osigurani slučaj i to najmanje za dva mjeseca. Prema čl. 75. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 49/14., 51/14. – ispravak, 11/15., 17/15., 123/16. – ispravak i 129/17.), uređeno je sljedeće:

• za utvrđivanje naknade uzima se prosječna mjesečna osnovica osiguranja osiguranika za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih 6 mjeseci prije mjeseca kada je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, smanjena za doprinos za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez.
• ako osiguranik nije bio zdravstveno osiguran po istoj osnovici šest mjeseci, osnovica za utvrđivanje naknade je prosječna osnovica na koju je osiguranik bio prijavljen posljednjih šest mjeseci prije stjecanja prava na naknadu.
• ako osiguranik nije bio zdravstveno osiguran najmanje dva mjeseca prema propisanoj osnovici prije stjecanja prava na naknadu, naknada se utvrđuje od najniže osnovice za plaćanje doprinosa, koja u 2022. godini iznosi 3.624,06 kn, smanjene za mirovinske doprinose iz plaće (I. st. 15 % + II. stup 5 %), što iznosi 2.899,25 kn za cijeli mjesec.

Osnovica od koje se utvrđuje naknada smatra se bruto-svotom, a naknada koja se isplaćuje osiguraniku utvrđuje se u neto-svoti koja se izračunava tako da se od osnovice za doprinose odbiju doprinosi iz plaće pod kojima se smatra doprinos za mirovinsko osiguranje te porez na dohodak i prirez. Doprinosi iz plaće te porez na dohodak i prirez obračunavaju se na način propisan za obračun plaće, pri čemu se koristi i osobni odbitak na koji osiguranik ostvaruje pravo. Obračun doprinosa, poreza na dohodak i prireza obavlja se samo zbog utvrđivanja neto-naknade, što znači da se ne obavlja njihova uplata prema tom obračunu.

Prosječna dnevna naknada utvrđuje se tako da se zbroj svih neto-osnovica na koje su plaćeni doprinosi najmanje za dva mjeseca podijeli s brojem radnih dana u mjesecima za koje su plaćeni doprinosi u predmetnom šestomjesečnom razdoblju. Naknadu utvrđuje ovlaštena osoba HZZO-a na temelju doznake izabranog doktora na propisanoj tiskanici Potvrda o osnovicama (ne potvrda o plaći). Naknada se utvrđuje prema broju radnih dana u kojima je radnik spriječen za rad. Broj radnih dana u pojedinom mjesecu utvrđuje se tako da se od kalendarskih dana u mjesecu oduzmu nedjelje, što znači da se i subota ubraja u radne dane.

Utvrđenu dnevnu naknadu HZZO isplaćuje osiguraniku u postotku, u skladu s čl. 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i čl. 86. Pravilnika, ovisno o razlogu bolovanja, a to je:

• 70 % od osnovice za naknadu za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja, s tim da mjesečna svota ne može biti niža od 25 % od proračunske osnovice, što je 831,50 kn (3.326,00 x 0,25) niti viša od 4.257,28 kn (3.326,00 x 1,28).
• 100 % u slučajevima korištenja bolovanja zbog: rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porođajem, njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine život, transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe, izoliranosti kao kliconoše ili pojave zaraze u njegovoj okolini, priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Više o poduzetničkoj plaći i ovim osiguranicima pročitajte u članku Poduzetnička plaća objavljenom u časopisu RRiF br. 2/22. str. 65.

Povezani sadržaji:

Povratak na vijesti