U odnosu na sporne činjenice glede prava na naknadu štete koja se odnosi na izmaklu korist i troškove zastoja vlaka prvostupanjski sud je pošao od toga da tužitelji potražuju novčanu naknadu štete uslijed zastoja u prometu i izmakle koristi koju su obračunali na temelju svog Pravilnika o štetama Službeni vjesnik HŽ broj 3 97 koji je donijela Hrvatska željeznica d o o Zagreb na temelju članaka 16 i 42 Statuta Hrvatskih željeznica Međutim prema shvaćanju prvostupanjskog suda pitanje nastanka i visine štete zbog nemogućnosti korištenja lokomotive od trenutka oštećenja do konačnog popravka ne može se ocjenjivati isključivo na temelju tužiteljevog Pravilnika o štetama HŽ a odnosno na nalazima i mišljenjima vještaka koji su utemeljeni na Pravilniku o štetama HŽ a jer je riječ o internom aktu kojim se ne može jednostrano obvezivati štetnika kao treću osobu Slijedom navedenih razloga nalazi i mišljenja u kojima je obračun štete izvršen u skladu s tim Pravilnikom ne predstavlja valjan dokaz o postojanju i visini predmetne štete Drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu jer je ocijenio da tužitelji nisu dokazali propisane pretpostavke za naknadu štete po čl 189 st 1 Zakona o obveznim odnosima Nar nov br 53 91 73 91 3 94 7 ...
Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.
Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku