Prema odredbama kolektivnih ugovora u javnom području: Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 56/22.-128/23.) i Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službenike i namještenika (Nar. nov., br. 56/22.-128/23.) … ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, neovisno o vrsti bolovanja, pripada mu naknada plaće u visini 85 % njegove plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu ili u visini 85 % njegove prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca neposredno prije mjeseca u kojemu je započeto bolovanje (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju nak¬nadu za rad), ako je to povoljnije za zaposlenika. U načelu će ovo biti povoljnije pravo zaposlenika od onoga koje daje zakon kojim je uređeno plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje (… od 70% osnovice za naknadu plaće, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano...) pa mu ono i pripada.
Poteškoća nastaje kada isplatitelj naknade plaće za vrijeme spriječenosti za rad ne zna koliku naknadu dobije zaposlenik jer mu je bez posredovanja poslodavca izravno isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Odgovor na to pitanje dalo je za službenike i namještenike u javnim službama Zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovog kolektivnog ugovora. O ovome i drugim novostima koje su donijelo III. dodatci navedenim kolektivnim ugovorima može se pročitati u prilogu časopisu RRiF br., 12/23. Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika. Tumačenje se tog članka (57.) kolektivnog ugovora može pročitati i na mrežnim stranicama nadležnog ministarstva, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike - Zajedničko Povjerenstvo za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i tumačenja od svibnja 2022. godine.
