Naknada izmakle koristi


Predmet: Proizlazi da se pravo na naknadu izmakle koristi priznaje pod pretpostavkama da je postojala namjera stjecanja koristi koja se zbog štetnikova postupka izjalovila, tako da nije dovoljno da je oštećenik imao samo mogućnost povećanja svoje imovine, te da je postojala objektivna vjerojatnost da bi oštećenik zaista stekao dobitak da nije bio u tome spriječen.

Broj presude: Županijski sud u Rijeci, Gž-409/2019-3, od 21. rujna 2022., od 14.11.2022

Sud:

U ovoj žalbenoj fazi postupka nije sporno da je tužiteljici u drugom predmetu dosuđena naknada štete od Općine G za dio zemljišta danog u zakup Ugovorom sklopljenim s tuženikom u površini od 4ha 39a i 69 m2 temeljem utvrđenja da ta Općina G nije uvela ovdje tužiteljicu u posjed tog dijela nekretnine koji je za poljoprivrednu proizvodnju ranije koristila poljoprivredna zadruga O Sporno je ostvaruje li tužiteljica od tuženika pravo na naknadu štete izmakle koristi zbog neispunjenja ugovorne obveze predaje u zakup preostalog dijela nekretnine u površini od 36 69 ha koji dio nekretnine je koristio i koristi temeljem koncesije trgovačko društvo O d o o i bi li da je uvedena u posjed tog dijela nekretnine ostvarila korist od uporabe U konkretnoj pravnoj stvari ispunjene su zakonske pretpostavke o odštetnoj odgovornosti tuženika zbog neispunjenja ugovorne obveze jer je upravotuženik sklopio ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sa tužiteljicom te bi u smislu odredbe članka 519 u vezi sa člankom 17 stavak 1 Zakona o obveznim odnosima Narodne novine broj 35 05 41 08 dalje ZOO on bio u obvezi ispuniti ugovornu obvezu i predati tužiteljici spornu nekretninu u zakup što nije učinio Nastavno u smislu odredbe članka 360 ZOO a tužiteljica bi imala pravo na naknadu štete koju je pretrpjela zbog neispunjenja te ugovorne obveze jer je ...



Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.



Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku


Povratak na sudsku praksu