Povodom vašeg dopisa od 11. ožujka 2009. kojim tražite tumačenje odredaba Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. i 152/08.) a vezano uz primjenu najniže mjesečne osnovice i moguće skraćenje radnog vremena, dajemo tumačenje u nastavku.
Obveznik doprinosa (nositelj tereta) te obveznik obračunavanja i plaćanja, vrste doprinosa te osnovicu za obračun doprinosa i način utvrđivanja osnovice, dospijeće za uplatu i obveza izvješćivanja o vrsti doprinosa i iznosu obveze osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i drugim podacima, sve za osiguranika po osnovi radnog odnosa, propisani su člancima od 19. do 26. Zakona o doprinosima (dalje u tekstu Zakon).
Osnovica za obračun doprinosa propisana je člancima 21. Zakona (plaća) i 22. (ostali primici uz plaću) a prema odredbi članka 21. stavak 2. Zakona, mjesečna osnovica koja se utvrđuje prema plaći (članku 21. stavak 1. Zakona) ne može iznositi manje od najvišeg iznosa što ga je poslodavac dužan isplatiti radniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno koji uređuje obveze poslodavca prema radniku, i ne može za rad u punom radnom vremenu biti niža od najniže mjesečne osnovice. Pod posebnim propisom misli se na odredbe Zakona o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 67/08.) a prema odredbi članka 2. toga Zakona, minimalna plaća jest najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu.
Prema odredbi članka 200. stavak 1. Zakona, za osiguranike po osnovi radnog odnosa koji s poslodavcem imaju ugovoren rad u punom radnom vremenu, za razdoblje provedeno u obveznim osiguranjima po toj osnovi u trajanju od mjesec dana, ako je mjesečna osnovica – iznos plaće uvećan za ostale primitke koji se odnose na naknadu za rad u mjesecu na koji se odnosi plaća, niža od najniže mjesečne osnovice, obveza je obračunati i uplatiti sve doprinose prema najnižoj mjesečnoj osnovici.
Prema navedenim odredbama Zakona, neovisno o tome koliko radnik stvarno radi, kada je ugovoren rad s punim radnim vremenom, doprinosi se, prije svega obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći odnosno mjesečnoj osnovici. Tek u slučaju kada bi iznos stvarne plaće bio manji (ali i sukladan gore navedenim aktima koji uređuju pitanje plaće) tada bi se za obračun doprinosa primjenjivao iznos najniže mjesečne osnovice.
Upućujemo i na odredbe Zakona o radu (Nar. nov., br. 137/04. – pročišćeni tekst) koji uređuje pitanja punog i nepunog radnog vremena, te vezano uz mogućnost ugovaranja rada u nepunom radnom vremenu ovisi i primjena najniže mjesečne osnovice razmjerno ugovorenom radu u nepunom radnom vremenu.
