Zaprimili smo dopis u kojem tražite da Vam dostavimo poreznu prijavu s pripadajućom dokumentacijom za 2014. godinu, za društva "X" i "Y".
U dopisu navodite da se klijent obvezuje dostavljati Banci odgovarajuća godišnja financijska izvješća (bilancu, račun dobiti i gubitka i ostalo) ili druge financijske podatke o svom poslovanju i o poslovanju svakog sudužnika, jamca/platca koji jamče za obveze klijenata prema Banci, najkasnije do 30. travnja tekuće godine za proteklu godinu te kvartalne izvještaje trideset kalendarskih dana nakon isteka svakog kvartala u tekućoj godini. Klijent se također obvezuje, na pisani poziv Banke, dostaviti i drugu dokumentaciju iz tog poziva.
Nadalje navodite da ukoliko se u roku kojeg odredi Banka ne dostave tražene isprave i dokumenti, sukladno odredbi članka 18. Općih uvjeta za kreditno poslovanje s poslovnim subjektima, sve ugovorne strane suglasne da Banka ima pravo i da je ovlaštena te isprave i/ili dokumentaciju pribaviti sama i to o trošku klijenta.
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku kako slijedi.
Odredbama članka 8. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13, u nastavku: OPZ) propisana je obveza čuvanja porezne tajne.
Odredbom članka 8. stavka 1. OPZ-a definiran je pojam porezne tajne na način da se poreznom tajnom smatraju svi podaci koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te svi drugi podaci u vezi s poreznim postupkom kojima porezno tijelo raspolaže.
U članku 8. stavku 5. OPZ-a propisani su slučajevi kada se smatra da prilikom iznošenja podataka nije povrijeđen institut čuvanja porezne tajne:
1. ako se poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku,
2. ako se članove društva osoba upozna s činjenicama bitnima za oporezivanje društva,
3. ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka,
4. ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose,
5. ako se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga,
6. ako se podaci daju na zahtjev drugog javnopravnog tijela koje po službenoj dužnosti traži podatke nužne za ostvarivanje prava pred tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inače stranka trebala sama pribaviti,
7. ako ustrojstvene jedinice Ministarstva financija međusobno dostavljaju podatke koji mogu biti od utjecaja na utvrđivanje prava i obveza poreznih obveznika,
8. ako se podaci daju na temelju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj,
9. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom za pružanje i dobivanje pravne pomoći i
10. ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom o administrativnoj suradnji i razmjeni informacija između država članica Europske unije.
Slijedom navedenog, institut porezne tajne ne bi bio povrijeđen ako bi se podaci iznosili uz pisani pristanak osoba na koju se ti podaci odnose.
Budući da uz zahtjev nije priložen pisani pristanak osobe na koju se podaci odnose, te podatke je porezno tijelo dužno čuvati kao poreznu tajnu.
Nadalje, iz zahtjeva nije razvidno u koju svrhu se podaci traže niti koja je njihova daljnja namjena.
Također, rješavanje međusobnih odnosa i obveza između banaka i njezinih klijenata nije u nadležnosti Porezne uprave već je potrebno u vezi s istim obratiti se klijentu, budući da se radi o privatnopravnom, odnosno građanskopravnom odnosu.
