Prije svega u odnosu na žalbene razloge tužiteljice u kojima ukazuje da je ona u konkretnomu slučaju bila onemogućena koristiti svoj suvlasnički dio nekretnine budući da joj tuženik nije predao suposjed što ga je ona tražila na način da ju isplati te da se u konačnici dogovore i oko podjele imovine valja istaknuti da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je na tužiteljici teret dokazivanja da je od tuženika tražila predaju stana u suposjed i da joj to od strane tuženika nije omogućeno no sama je tužiteljica iskazala da ona suposjed nije niti tražila jer da bi bila prevelika gužva u stanu već je tražila da je tuženik isplati pa je posljedično tomu i iz tog razloga žalbu žaliteljice valjalo ocijeniti neosnovanom Sa time u svezi tužiteljici bi tražena naknada pripadala ali samo da je bez ikakve osnove bila spriječena u suposjedu toga stana no taj joj suposjed tuženik nije sprječavao niti tako što ona tvrdi dok svojim navodom da je samo tražila da je tuženik isplati tužiteljica ne dokazuje nešto suprotno Naime od tužiteljice se kao suvlasnice ako je pretendirala ili ako pretendira povoljnijom položaju u ovomu predmetu tražila i aktivna uloga to da taj suposjed koji joj pripada traži da ga zahtjeva a kako se ona zadovoljila samo pasivnim čekanjem da je tuženik isplati tužiteljica ne može sa osnovom tvrditi da ju je tuženik u tomu suposjedu sprječavao Povratno u takvim se prilikama tužiteljica ne može sa osnovom pozivati da tuženik drži suposjed ...
Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.
Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku
