Primili smo upit porezne obveznice u svezi korištenja osobnog odbitka. Podnositeljica u istom navodi kako prema njenom mišljenju novi Pravilnik o porezu na dohodak ne štiti u dovoljnoj mjeri interese zaposlenika koji rade kod više poslodavaca ističući kako pojedini poslodavci koriste osobni odbitak svoga zaposlenika (koji radi i kod drugih poslodavaca) na način da ne obračunavaju zaposleniku veću plaću na temelju korištenja njegovog pripadajućeg osobnog odbitka već na temelju „duplikata“ PK kartice (kojom mu je dodijeljen pripadajući postotak osobnog odbitka) ne obračunava porez i prirez pri obračunu plaće za 2/2017. god. (što im Pravilnik omogućava) pa na taj način oštećuju zaposlenika koji je do sada uplaćeni porez i prirez dobivao godišnje temeljem podnesene porezne prijave. Nadalje, porezna obveznica navodi kako „radnik ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu po novom Pravilniku, jer su poslodavci kod kojih radi iskoristili njegov osobni odbitak“ skrećući pozornost kako pored navedenog poslodavac po novom obračunu radniku uplaćuje manje doprinosa za mirovinsko osiguranje pa će i mirovina biti manja te da se i država oštećuje po tom osnovu. Stoga, porezna obveznica predlaže izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak. Slijedom navedenog,odgovaramo u nastavku:
Člankom 24. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) i člankom 23. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada te je tako propisano da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 23. Zakona po osnovi doprinosa koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta u skladu s člankom 14. stavcima 3. i 4. toga Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s člankom 16. stavkom 1. toga Zakona, a na temelju porezne kartice iz članka 26. Zakona. Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće, odnosno mirovine ili sam porezni obveznik, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Predujam poreza na dohodak obračunava se kumulativno, pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca.
Iz navedenih odredbi propisa o porezu na dohodak proizlazi da se predujam poreza na dohodak na propisani način obračunava, obustavlja i uplaćuje iz primitka od nesamostalnog rada odnosno iz „bruto“ plaće radnika. Pri tome radniku pripada iznos plaće koji se dobije kao razlika između ostvarenog primitka od nesamostalnog rada i obračunanih, obustavljenih i uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće te obračunanog, obustavljenog i uplaćenog predujma poreza na dohodak i možebitnog prireza porezu na dohodak. Dakle, u iznosu plaće koji pripada radniku (u „neto plaći“) sadržan je iznos osobnog odbitka koji radniku pod propisanim uvjetima pripada prema članku 14. stavcima 3. i 4. Zakona.
Navedeno znači da za svrhe utvrđivanja i plaćanja propisanih obveza za javna davanja iz plaće i na plaću, poslodavac koji je s radnikom ugovorio iznos „neto“ plaće koju mu treba isplaćivati, treba „neto“ iznos plaće preračunati u bruto iznos plaće, pri čemu za taj preračun više nije od utjecaja iznos osobnog odbitka koji pripada radniku.
Isto tako, napominjemo da je člankom 92. stavkom 4. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14) propisano da se plaćom u smislu toga Zakona smatra plaća u bruto iznosu, a da je i iz navedenih odredbi propisa o porezu na dohodak razvidno da se pod pojmom primitak od nesamostalnog rada (plaća) također podrazumijeva u načelu bruto primitak.
Nadalje, člankom 28. Pravilnika propisano je da se osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje na temelju porezne kartice prema članku 26. stavku 1. Zakona. Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona. Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka (plaće) i mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.
Međutim, stavkom 8. toga članka, propisano je da iznimno od stavaka 1. i 3. toga članka, radnik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme u skladu s člancima 61. i 62. Zakona o radu odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona kod dva ili više isplatitelja, može osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima). U tom slučaju Porezna uprava će na poreznoj kartici evidentirati omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima) sukladno zahtjevu, a nakon evidentiranih promjena izdati novi Obrazac PK te istovremeno Obrazac PK s oznakom »DUPLIKAT« porezne kartice u skladu sa stavkom 5. toga članka ovisno o broju poslodavaca za koje se traži preraspodjela osobnog odbitka, a na temelju kojih se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U tom slučaju svaki poslodavac može koristiti osobni odbitak samo do utvrđenog postotka, neovisno što u pojedinim mjesecima ostvareni dohodak može prelaziti taj iznos.
Slijeom iznijetog, razvidno je kako je navedenom odredbom Pravilnika propisana mogućnost korištenja osobnog odbitka kod više isplatitelja za porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kod više isplatitelja te da istom nije propisana obveza korištenja osobnog odbitka kod više isplatitelja. Isto tako, porezni obveznici koji u tijeku godine ne iskoriste pravo na osobni odbitak u cijelosti, pravo na neiskorišteni osobni odbitak mogu i dalje iskoristiti u godišnjem obračunu putem podnesene godišnje porezne prijave odnosno u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.Primili smo upit porezne obveznice u svezi korištenja osobnog odbitka. Podnositeljica u istom navodi kako prema njenom mišljenju novi Pravilnik o porezu na dohodak ne štiti u dovoljnoj mjeri interese zaposlenika koji rade kod više poslodavaca ističući kako pojedini poslodavci koriste osobni odbitak svoga zaposlenika (koji radi i kod drugih poslodavaca) na način da ne obračunavaju zaposleniku veću plaću na temelju korištenja njegovog pripadajućeg osobnog odbitka već na temelju „duplikata“ PK kartice (kojom mu je dodijeljen pripadajući postotak osobnog odbitka) ne obračunava porez i prirez pri obračunu plaće za 2/2017. god. (što im Pravilnik omogućava) pa na taj način oštećuju zaposlenika koji je do sada uplaćeni porez i prirez dobivao godišnje temeljem podnesene porezne prijave. Nadalje, porezna obveznica navodi kako „radnik ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu po novom Pravilniku, jer su poslodavci kod kojih radi iskoristili njegov osobni odbitak“ skrećući pozornost kako pored navedenog poslodavac po novom obračunu radniku uplaćuje manje doprinosa za mirovinsko osiguranje pa će i mirovina biti manja te da se i država oštećuje po tom osnovu. Stoga, porezna obveznica predlaže izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak. Slijedom navedenog,odgovaramo u nastavku:
Člankom 24. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu: Zakon) i člankom 23. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17; dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada te je tako propisano da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 23. Zakona po osnovi doprinosa koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnog osobnog odbitka: za rezidenta u skladu s člankom 14. stavcima 3. i 4. toga Zakona, odnosno za nerezidenta u skladu s člankom 16. stavkom 1. toga Zakona, a na temelju porezne kartice iz članka 26. Zakona. Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće, odnosno mirovine ili sam porezni obveznik, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Predujam poreza na dohodak obračunava se kumulativno, pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca.
Iz navedenih odredbi propisa o porezu na dohodak proizlazi da se predujam poreza na dohodak na propisani način obračunava, obustavlja i uplaćuje iz primitka od nesamostalnog rada odnosno iz „bruto“ plaće radnika. Pri tome radniku pripada iznos plaće koji se dobije kao razlika između ostvarenog primitka od nesamostalnog rada i obračunanih, obustavljenih i uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće te obračunanog, obustavljenog i uplaćenog predujma poreza na dohodak i možebitnog prireza porezu na dohodak. Dakle, u iznosu plaće koji pripada radniku (u „neto plaći“) sadržan je iznos osobnog odbitka koji radniku pod propisanim uvjetima pripada prema članku 14. stavcima 3. i 4. Zakona.
Navedeno znači da za svrhe utvrđivanja i plaćanja propisanih obveza za javna davanja iz plaće i na plaću, poslodavac koji je s radnikom ugovorio iznos „neto“ plaće koju mu treba isplaćivati, treba „neto“ iznos plaće preračunati u bruto iznos plaće, pri čemu za taj preračun više nije od utjecaja iznos osobnog odbitka koji pripada radniku.
Isto tako, napominjemo da je člankom 92. stavkom 4. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14) propisano da se plaćom u smislu toga Zakona smatra plaća u bruto iznosu, a da je i iz navedenih odredbi propisa o porezu na dohodak razvidno da se pod pojmom primitak od nesamostalnog rada (plaća) također podrazumijeva u načelu bruto primitak.
Nadalje, člankom 28. Pravilnika propisano je da se osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje na temelju porezne kartice prema članku 26. stavku 1. Zakona. Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona. Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka (plaće) i mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.
Međutim, stavkom 8. toga članka, propisano je da iznimno od stavaka 1. i 3. toga članka, radnik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme u skladu s člancima 61. i 62. Zakona o radu odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona kod dva ili više isplatitelja, može osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima). U tom slučaju Porezna uprava će na poreznoj kartici evidentirati omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima) sukladno zahtjevu, a nakon evidentiranih promjena izdati novi Obrazac PK te istovremeno Obrazac PK s oznakom »DUPLIKAT« porezne kartice u skladu sa stavkom 5. toga članka ovisno o broju poslodavaca za koje se traži preraspodjela osobnog odbitka, a na temelju kojih se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U tom slučaju svaki poslodavac može koristiti osobni odbitak samo do utvrđenog postotka, neovisno što u pojedinim mjesecima ostvareni dohodak može prelaziti taj iznos.
Slijedom iznijetog, razvidno je kako je navedenom odredbom Pravilnika propisana mogućnost korištenja osobnog odbitka kod više isplatitelja za porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kod više isplatitelja te da istom nije propisana obveza korištenja osobnog odbitka kod više isplatitelja. Isto tako, porezni obveznici koji u tijeku godine ne iskoriste pravo na osobni odbitak u cijelosti, pravo na neiskorišteni osobni odbitak mogu i dalje iskoristiti u godišnjem obračunu putem podnesene godišnje porezne prijave odnosno u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
