U obračunu zateznih i ugovornih kamatnih stopa poslije 1. srpnja 2011. treba uzeti u obzir da je eskontna stopa HNB smanjena na 7% godišnje, te su sukladno tome izmijenjene dopuštene visine zateznih i ugovornih kamata. S poreznog motrišta promjena eskontne stope je najviše utjecala na kamate koje su uređene odredbama Zakona o porezu na dobit, odnosno na visinu porezno priznatih troškova kamata. Pri tom je i dalje aktualno pitanje ugovaranje zajmova bez kamata, što donekle olakšava činjenica jer više nema PDV-a na kamate.
Naime, do 31. prosinca 2007. ugovorne i zatezne kamate određivale su se sukladno Zakonu o kamatama (Nar. nov., br. 94/04. i 35/05.), dok se od 1. siječnja 2008. ugovorne i zatezne kamate određuju sukladno Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08.) koji je stope kamata vezao uz eskontnu stopu Hrvatske narodne banke.
Tijekom 2008., 2009., 2010. i u prvom polugodištu 2011. eskontna stopa HNB nije se mijenjala te je bila 9% godišnje, što zapravo znači da se tijekom tih godina niti propisana visina zateznih i ugovornih kamatnih stopa nije mijenjala. Međutim, s obzirom na to da je u Narodnim novinama br. 74. od 1. srpnja 2011. objavljena eskontna stopa HNB u visini 7% godišnje, došlo je do promjene propisanih najviše dopuštenih zateznih i ugovornih kamatnih stopa. Kratki pregled ugovornih i zateznih kamatnih stopa od 1. srpnja 2011. objavljen je u časopisu RRiF br. 9/11., str. 174., a opširnije o kamatama s motrišta poreza na dobit (npr. može li se i kada ugovoriti zajam bez kamate) pročitajte u RRiF-u br. 10/11.
