Društvo X. dostavilo je upit vezan za utvrđivanje stope porezno priznate kamate između nepovezanih osoba, rezidenata. U upitu je postavljeno pitanje, da li se osnovica poreza na dobit treba uvećati za iznos tržišne kamatne stope u slučaju kada se beskamatni zajam odobrava nepovezanoj pravnoj osobi rezidentu koja nema povlašteni porezni status. Temeljem navedenoga u nastavku dostavljamo mišljenje.
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08. i 80/10.) člankom 13. stavcima 1. i 2. propisuje da ako se između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena, kad bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba, uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba. Povezanim osobama iz stavka 1. toga članka smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva. Nadalje, prema stavku 5. navedenog članka Zakona propisano je da se navedene odredbe toga članka odnose i na povezane osobe iz stavka 2. toga članka koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba: 1. ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit, ili 2. ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.
Nadalje, prema članku 14. Zakona o porezu na dobit pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava se kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Kamatnu stopu iz stavka 1. i 2. toga članka određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se o radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba. Odredbe toga članka odnose se i na povezane osobe iz članka 13. stavka 5. toga Zakona.
Međunarodni računovodstveni standard broj 24 – Objavljivanje povezanih osoba (Nar. nov., br. 136/09., 8/10., 27/10., 65/10., 120/10. i 58/11.) pojašnjava koje pravne i fizičke osobe i na koji način mogu imati izravan i neizravan utjecaj na određenu pravnu osobu.
Sukladno članku 12. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08.) u obveznim odnosima među trgovcima primjenjuju se trgovački običaji čiju su primjenu ugovorili i praksa koju su međusobno razvili. Prema članku 14. stavcima 1. i 2. navedenoga Zakona, odredbe toga Zakona, što se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovačke ugovore nije izrijekom drukčije određeno. Trgovački ugovori, prema tom Zakonu, jesu ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.
Članak 500. Zakona o obveznim odnosima propisuje da se zajmoprimac može obvezati da uz glavnicu duguje i kamate. U trgovačkim ugovorima zajmoprimac duguje kamate iako nisu ugovorene.
Slijedom navedenoga u slučaju kada se isključe uvjeti propisani člankom 13. stavcima 2. i 5., te člankom 14. stavkom 4. Zakona o porezu na dobit, odnosno kada je razvidno da je zajam odobren rezidentu, pravnoj osobi koja s davateljem zajma nije povezan na izravan ili neizravan način, nije propisana obveza povećanja osnovice poreza na dobit za određenu kamatnu stopu.
Međutim, u konkretnom slučaju potrebno je uzeti u obzir i odredbe članka 11. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/07. i 18/11.) koji definira oporezivanje prividnog pravnog posla te navodi da ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao. Stoga je prije sklapanja ugovora o beskamatnom zajmu potrebno utvrditi sve činjenice koje mogu imati utjecaja na utvrđivanje poreznih obveza.
Nadalje, napominjemo da je u slučaju sklapanja ugovora o beskamatnom zajmu potrebno, osim poreznih propisa uzeti u obzir Zakon o obveznim odnosima te utvrditi da li je sklopljen trgovački ugovor, a posebice upućujemo na odredbe Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 118/03., 107/07. i 137/09.) kojima se propisuje odgovornost članova uprave društva, obveza očuvanja likvidnosti kao i odredbe kojima se definiraju ništetni poslovi.
