S obzirom da su pojedine odredbe Zakona o radu (ZR) u primjeni izazivale praktične poteškoće pri organiziranju poslovnih procesa poslodavaca u određenim djelatnostima, pokazala se potreba za izmjenom sljedećih instituta iz ZR-a: rad na određeno vrijeme; ograničenje broja prekovremenih sati na mjesečnoj razini; probni rad; kolektivni višak radnika te zamjenski odmor radnika.
Navedenim izmijenjenim odredbama želi se unaprijediti učinkovitost i konkurentnost poslovanja.
Ovim imjenama ZR-a smanjeno je najkraće obvezatno trajanje dnevnog odmora radnika, sa deset na osam sati. Naime, zbog činjenice da se u djelatnostima poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva pojavio problem u organizaciji rada, koja zahtjeva dvokratni rad radnika tijekom dana, a zbog Zakonom propisanog najkraćeg trajanja odmora od deset sati, rad se nije mogao organizirati tijekom dva navrata. Stoga se sada za punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, omogućuje iznimka u odnosu na propisani dnevni odmor. Pritom valja naglasiti da je zaštita radnika i u tom slučaju osigurana s obzirom da će radniku sada korištenje zamjenskog dnevnog odmora mora omogućiti odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći dnevni odmor.
S obzirom da se je u proteklih nekoliko godina ustalila praksa zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme i njihovog kratkog trajanja, ovim je izmjenama ograničeno sklapanje uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme. To stoga što su Direktivom Vijeća EU, ugovori o radu na određeno vrijeme propisani kao iznimka od pravila o zapošljavanju na neodređeno vrijeme. U cilju sprječavanja zlouporaba u korištenju takvog oblika zapošljavanja, zakonom se propisuje obveza poslodavca da pri zaključivanju svakog slijedećeg uzastopnog ugovora o radu na određeno vrijeme, u tom ugovoru navede objektivne razloge kojima opravdava novo zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Pritom se, postojanje objektivnih razloga, kao i ograničenje ukupnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri godine, veže samo uz uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme, ali ne i uz prvi ugovor na određeno vrijeme. Na taj način se omogućuje poslodavcima zapošljavanje radnika na određeno vrijeme u trajanju dužem od tri godine, dok je istovremeno takvom radniku dodatno ojačana sigurnost, jer se u tom razdoblju ne mogu zaključivati novi uzastopni ugovori o radu na određeno vrijeme kraćeg trajanja.
Nadalje, ovim izmjenama ZR-a nezadovoljenje na probnom radu uvedeno je kao posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, sa jedinom obvezom poslodavca da taj otkaz obrazloži te u pisanom obliku dostavi radniku.
Izmjenama Zakona je ujedno redefiniran institut kolektivnog viška radnika te je sada postupak savjetovanja pri izradi programa zbrinjavanja viška radnika jednostavniji i jasniji.
S obzirom da će danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestati važiti radna knjižica, te potrebu da se podaci o radniku i nadalje vode u elektronskom obliku, izmjenama ZR-a propisuje se obveza vođenja elektronske evidencije o podacima radnika, te ovlašćuje ministar da pravilnikom propiše sadržaj, način vođenja i razmjenu tih podataka o radnicima između tijela s javnim ovlastima.
