Podnositelj upita postavio je upit vezano za porezni tretman dohotka kojeg radnik sa hrvatskim državljanstvom i prebivalištem ostvaruje temeljem nesamostalnog rada u društvu sa sjedištem u Republici Austriji. Naime, radnik je zaposlen u austrijskom društvu od 9. mjeseca 2014., te se postavlja pitanje je li isti obvezan plaćati porez na dohodak od nesamostalnog rada (plaću) u Republici Hrvatskoj.
U predmetnom slučaju primijeniti će se Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Austrije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Nar. nov., – Međunarodni ugovori br. 3/01., u daljnjem tekstu: Ugovor), koji čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj je snazi iznad zakona te su njegove odredbe obvezujuće.
Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada uređeno je čl. 15. Ugovora. Naime, čl. 15. st. 1. Ugovora propisuje da se plaće i slična primanja koja rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada oporezuju samo u toj državi, osim kada se radi o nesamostalnom radu izvršenom u drugoj državi ugovornici. U tom slučaju, takva primanja se mogu oporezivati u drugoj državi ugovornici. Međutim, neovisno o odredbama st. 1., st. 2. čl. 15. Ugovora propisuje da se primanja koja rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj državi ugovornici oporezuju samo u prvospomenutoj državi ako su kumulativno ispunjena sljedeća tri uvjeta:
a) primatelj dohotka boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana u dotičnoj kalendarskoj godini, i
b) ako primanje isplati poslodavac koji nije rezident druge države ili se ona isplate u njegovo ime, i
c) ako primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koje poslodavac ima u toj drugoj državi.
Budući da u ovom slučaju nisu kumulativno zadovoljena sva tri uvjeta, odnosno nisu zadovoljeni uvjeti pod točkama b) i c) (dohodak radniku isplaćuje poslodavac koji je rezident Republike Austrije), pravo oporezivanja predmetnog dohotka, temeljem st. 1. čl. 15., pripada Republici Austriji.
Nadalje, čl. 23. st. 1. Ugovora propisano je da kada rezident Republike Hrvatske ostvari dohodak koji može biti oporezivan u Republici Austriji, Republika Hrvatska će uračunati, odnosno odobriti kao odbitak od poreza na dohodak tog rezidenta iznos koji je jednak porezu na dohodak koji je plaćen u Austriji. Takav odbitak ne smije biti veći od onog dijela poreza na dohodak koji je utvrđen prije odbitka, a koji se može ovisno o slučaju, pripisati dohotku ili imovini koji su oporezivi u Republici Austriji.
Člankom 37. st. 4. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH - 120/13., 125/13., 148/13., Odluka USRH - 83/14. i 143/14., u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da ako je rezident ostvario dohodak u inozemstvu i ako je taj dohodak oporezivan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se na propisani način u tuzemni porez na dohodak.
Nadalje, čl. 39. st. 2. Zakona propisano je da godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi rezident ako dohodak iz st. 1. ovog članka ostvari izravno iz inozemstva i/ili ako dohodak iz čl. 5. Zakona ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama ovoga Zakona.
Ukoliko porezni obveznik, sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni, ostvaruje primitak iz ili u inozemstvu te plaća predujam poreza na dohodak iz tog primitka u inozemstvu, nije obvezan plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu, ali je obvezan u tom slučaju podnijeti godišnju poreznu prijavu prema čl. 39. st. 2. Zakona, te je u tom slučaju isti (ili isplatitelj primitka) obvezan pisanim putem izvijestiti Poreznu upravu o obustavi plaćanja predujma poreza na dohodak u tuzemstvu na vlastiti zahtjev u roku od osam dana od dana isplate odnosno naplate tog primitka, sukladno čl. 2. st. 4. i 5. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13. i 157/14., u daljnjem tekstu: Pravilnik). Na temelju podnesene godišnje porezne prijave Porezna uprava će sastaviti konačni obračun poreza na dohodak u koji će biti uračunat porez plaćen u Republici Austriji na način propisan čl. 82. Pravilnika, uz priloženu potvrdu austrijskog poreznog tijela o plaćenom porezu u Republici Austriji.
Također, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti iz čl. 2. st. 4. Pravilnika, odnosno ukoliko porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu o obustavi plaćanja predujmova u tuzemstvu, na gore opisani način, dužan je sam za sebe, sukladno odredbi čl. 76. st. 5. Pravilnika dostavljati „Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja“ – Obrazac JOPPD u roku od 8 dana od dana naplate primitka u kojem će iskazati ostvareni dohodak iz inozemstva, te obračunanu obvezu poreza na dohodak, koju je dužan obustaviti i uplatiti u istom roku kada je dužan dostaviti i Obrazac JOPPD (8 dana od dana naplate primitka). S druge strane, ukoliko su zadovoljeni uvjeti za obustavu plaćanja predujma poreza u tuzemstvu, porezni obveznik, dužan je, sam za sebe, sukladno odredbi čl. 76. st. 7. Pravilnika, od 15. u mjesecu protekom mjeseca u kojem je ostvario primitak, dostavljati Obrazac JOPPD u kojem će iskazati (privremeno) neoporezivi primitak sa oznakom neoporezivog primitka iz priloga 4 Obrasca JOPPD 36 (primici po osnovi nesamostalnog rada na koje je sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam poreza na dohodak plaćen u inozemstvu, a za koje se sukladno čl. 2. st. 4. Pravilnika ne plaćaju predujmovi poreza na dohodak u tuzemstvu, te je porezni obveznik obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu).
Što se tiče obveze doprinosa prema primicima od rada za poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije, ona ovisi o utvrđenom statusu osiguranja, odnosno ukoliko radnik, sukladno odredbama Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti pripada zakonodavstvu Republike Hrvatske, temeljem čl. 19.a Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14. i 143/14.) obveznik doprinosa iz osnovice jest osiguranik, a obveznik doprinosa na osnovicu jest poslodavac sa sjedištem ili mjestom rada u drugoj državi članici ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću. Obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa, kao i izvješćivanja putem Obrasca JOPPD, jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću. Napominjemo da je nadležna ustanova za određivanje primjenjivog zakonodavstva o socijalnom osiguranju u Republici Hrvatskoj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
