Zaprimili smo vaš upit KLASA: 363-01/16-001/204, URBROJ: 251-13-13-16-2 od 17. svibnja 2016. u kojem navodite kako su zbog obilnih padalina tijekom 2014. i izlijevanja potoka i kanala, u pojedinim dijelovima Grada Zagreba građani zbog poplave pretrpili štetu na svojim stambenim objektima te da Grad Zagreb razmatra mogućnost isplate novčane pomoći građanima za ublažavanje i otklanjanje posljedica poplave unatoč tome što u Gradu Zagrebu nije bila proglašena elementarna nepogoda budući da u skladu s Metodologijom za procjenu štete od elementarnih nepogoda donesenoj sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda kao uvjet „za procjenu štete i isplatu pomoći“ nije propisano proglašenje elementarne nepogode. Nadalje, navodite da obzirom u konkretnom slučaju nije proglašena elementarna nepogoda „usprkos činjenici da je veći broj građana prijavio nastanak štete“ zbog čega nisu primijenjene odredbe Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda i Metodologije za procjenu štete od elementarnih nepogoda kako bi Grad Zagreb samostalno procijenio visinu štete i sukladno visini štete dodijelio novčanu pomoć svojim građanima radi ublažavanja posljedica poplava. Stoga, postavljate upit o poreznom tretmanu novčane pomoći građanima koju bi Grad Zagreb možebitno isplatio građanima Grada Zagreba radi ublažavanja i otklanjanja posljedica poplave. Slijedom navedenog, odgovaramo u nastavku:
Središnji ured Porezne uprave je u svezi postavljenog upita Grada Zagreba dopisom KLASA: 410-01/16-01/1166, URBROJ: 513-07-21-01/16-4 od 4. srpnja 2016. zatražio očitovanje Ministarstva financija, Sektora za gospodarstvo koje u skladu s člankom 38. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine, br. 73/97 i 174/04) obavlja stručne upravne i druge poslove za Državno povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Ministarstvo financija, Sektor za gospodarstvo dostavilo je pisano očitovanje KLASA: 422-02/16-01/01, URBROJ: 513-06-02/16-15 od 11. srpnja 2016. u kojem se navodi:
„Štete nastale od elementarne nepogode čija vrijednost i posljedice ne udovoljavanju mjerilima važećeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine, broj 73/1997), sukladno članku 32. navedenog Zakona, uklanjanju se i/ili ublažavaju sredstvima jedinice lokalne samouprave.
Obzirom na navedeno, Grad Zagreb nije udovoljio mjerilima navedenog Zakona te stoga nije donijeta Odluka o proglašenju elementarne nepogode. Ako nastala šteta od elementarne nepogode ne prelazi 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu (u ovom slučaju Grada Zagreba), ne donosi se Odluka o proglašenju elementarne nepogode, ali se može, prema mogućnostima, dati pomoć stradalom stanovništvu iz vlastitih sredstava.“.
Nadalje, Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14 i 136/15; u daljnjem tekstu Zakon) u članku 9. stavku 2. točki 2.5. propisuje da se dohotkom ne smatraju odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću.
Prema članku 9. stavku 4. Zakona i članku 6. stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15), primitke iz članka 9. stavaka 2. i 3. toga Zakona smatra se oporezivima, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. istog Zakona.
Slijedom navedenog, iz postavljenog upita proizlazi kako bi se novčane pomoći isplatile fizičkim osobama koje su prijavile nastanak štete, jer su tijekom 2014. godine pretrpjele štetu na svojim stambenim objektima zbog obilnih padalina i izlijevanja potoka i kanala odnosno štetu uzrokovanu vremenskom nepogodom. Obzirom na navedeno, mišljenja smo da se navedene odštete koje bi Grad Zagreb možebitno isplatio građanima Grada Zagreba na temelju svojih općih akata odnosno na temelju Odluke Grada Zagreba o isplati istih, ne smatraju oporezivim primicima, pod uvjetom da takve odštete nisu u svezi s obavljanjem gospodarstvene djelatnosti, kao niti u vezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 5. Zakona o porezu na dohodak.