Putem e-maila, a vezano uz obvezu da doktori stomatologije vode evidenciju potrošnog materijala sukladno Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.), postavili ste upit da li takvu evidenciju moraju voditi isključivo doktori stomatologije koji obavljaju stomatološku djelatnost u svojoj stomatološkoj ordinaciji ili takvu evidenciju moraju voditi i stomatološke poliklinike (zdravstvene ustanove) koje su osnovane sukladno odredbama Zakona o ustanovama i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Temeljem navedenog, u nastavku odgovaramo.
Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. i 73/08.) u članku 23. stavku 1. propisuje da su porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. navedenog Zakona dužni upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. Prema stavku 2. navedenog članka poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. istoga članka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama.
Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09. i 9/09. – ispravak) u članku 25. stavku 2. propisuje da se kao poslovni izdaci iz stavka 1. navedenog članka mogu priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti. Nadalje, navedeni članak u stavku 3. propisuje da za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05. i 57/06.; u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje u članku 2. stavku 1. da je porezni obveznik trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi.
Člankom 5. stavkom 1. Zakona propisano je da je porezna osnovica dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona.
Člankom 33. stavkom 1. Zakona propisano je da se porezna osnovica utvrđuje na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka), ako Zakon ne određuje drukčije. Temeljem navedene odredbe, a sukladno članku 13. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07.), obveznici poreza na dobit dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI) ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) odnosno Međunarodnim računovodstvenim standardom (MRS).
Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 150/08.) propisuje u članku 84. stavku 1. da je poliklinika zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja. Prema stavku 3. navedenog članka, poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i laboratoriju.
Sukladno članku 146. stavku 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti doktor medicine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama, magistri farmacije u privatnim ljekarnama, a magistri medicinske biokemije u privatnim medicinsko-biokemijskim laboratorijima.
Zakon o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93., 29/97. – ispravak, 47/99. – ispravak i 35/08.) u članku 1. stavku 1. propisuje da je ustanova pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno navedenim Zakonom. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da se ustanova osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.
Prema članku 1. stavku 3. Zakona o ustanovama, na pravnu osobu koja djelatnost iz stavka 2. navedenog članka obavlja radi stjecanja dobiti, primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima.
Temeljem navedenih odredbi, doktori stomatologije koji su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, dužni su utvrđivati navedeni dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak.
Ukoliko su doktori stomatologije te stomatološke poliklinike (zdravstvene ustanove) obveznici poreza na dobit, isti su dužni utvrđivati osnovicu poreza na dobit na način propisan Zakonom o porezu na dobit, Pravilnikom o porezu na dobit, te Zakonu o računovodstvu.
