Eskontna stopa Hrvatske narodne banke

U stručnim krugovima je visina eskontne stope bila prijeporom s obzirom na to u čiju korist je kao takva bila određena. I sada se odjednom u Nar. nov . br. 115. od 23. listopada 2015. objavljuje Odluka o kamatnim stopama, diskontnoj (eskontnoj) stopi i naknadama Hrvatske narodne banke (dalje: Odluka o kamatnim stopama) gdje je u t. VI. objavljena eskontna stopa Hrvatske narodne banke (daje: HNB) od 3% godišnje.

Ta eskontna stopa HNB-a primjenjuje se od 31. listopada 2015.

U primjeni te Odluke o kamatnim stopama pojavljuje se nekoliko praktičnih problema:

• 1. Zašto nije stavljena izvan snage objava  o eskontnoj stopi HNB-a u Narodnim novinama br. 73. od 1. srpnja 2015, a stavlja se izvan snage Odluka o diskontnoj (eskontnoj) stopi Hrvatske narodne banke objavljena u Nar. nov. br. 66. od 16. lipnja 2011.
• 2. Ako je objava eskontne stope HNB-a u navedenim Nar. nov. objavljena na temelju čl. 29. st. 8. Zakona o obveznim odnosima koji je promijenjen s primjenom od 1. kolovoza,  je li ta objava još uvijek na snazi i može li se primjenjivati nakon stupanja na snagu Odluke o kamatnim stopama.
• 3. Za obračun poreza na dobitak prema čl. 14 Zakona o porezu na dobit (Nar. nov, br. 177/04. do 143/14.) odnosno čl. 37. Pravilnika o porezu na dobit, otvorena je dvojba koju odluku treba primijeniti i na koji način.

Evo naših promišljanja o mogućim rješenjima:

1. Odluka o kamatnim stopama, diskontnoj (eskontnoj) stopi i naknadama Hrvatske narodne banke donesena je temeljem Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i to je njezina izvorna odluka. Prema Zakonu o obveznim odnosima (čl. 29. st. 8.), HNB je objavljivala samo informaciju o tome kolika je eskontna stopa prema njezinoj izvornoj odluci, ali nikako nije mogla temeljem Zakona o obveznim odnosima  objaviti neku drugu eskontnu stopu, a ako želi objaviti novu eskontnu stopu poziva se na Zakon o HNB-u kako to sada i čini. Dakle, informacija o visini eskontne stope koja je objavljena prema Zakonu o obveznim odnosima vrijedi dok vrijedi i sama ta odredba Zakona o obveznim odnosima. Drugim riječima ta informacija nakon stupanja na snagu nove Odluke o kamatnim stopama HNB-a više ne vrijedi jer je istina da je eskontna stopa HNB-a od 31. listopada 3% godišnje i nema druge eskontne stope.

2. Za obračun kamata između povezanih osoba od 31. listopada 2015. može se koristiti kamatna stopa od 3% za potrebe utvrđivanja porezne osnovice, a na temelju čl. 14. Zakona o porezu na dobit:

- za obračun kamata na dane pozajmice nerezidentima - povezanim osobama (čl. 14. st. 1. Zakona o porezu na dobit)

- za obračun rashoda za kamate na primljene pozajmice od nerezidenata – povezanih osoba (čl. 14. st. 2. Zakona o porezu na dobit)

- za obračun kamata između povezanih osoba rezidenata kada je jedna od tih osoba u povoljnijem poreznom položaju (čl. 14. st. 4. Zakona o porezu na dobit). Povoljniji porezni položaj razumije prijenos poreznog gubitka ili posluje na potpomognutim područjima ili koristi povlastice ulaganja.

Prema tome:

- ako je dana pozajmica nerezidentu (povezanoj osobi) bez kamata u PD obrazac dodaje se 3% godišnje (ta razdoblje od 31. listopada), ako je ugovorena i obračunana kamata 3% godišnje porezno je prihvatljivo i ne povećava se porezna osnovica (za razdoblje od 31. listopada).

- ako je plaćena kamata nerezidentu do 3% godišnje (za razdoblje od 31. listopada) ne treba povećavati poreznu osnovicu, a ako je plaćeno više razlika kamata iznad 3% dodaje se kao povećanje u PD obrazac,

- ako je kamata između povezanih osoba koje nemaju jednaki porezni položaj obračunana do 3% (za razdoblje od 31. listopada) prihvatljivo je za poreznu osnovicu.

Povratak na vijesti