Zaprimili smo podnesak u kojem tražite, za potrebe ostavinskog postupka, dostavu podataka o poreznim obvezama, eventualno pokrenutim postupcima i razrezanim porezima na temelju imovinskih prava i prometa nekretnine iza pokojnog N. B. supruga stranke gospođe E. B koju zastupate u ostavinskom postupku. U nastavku odgovaramo.
Prije svega navodimo način postupanja ispostava Porezne uprave u primjeni odredbi Općeg poreznog zakona pri utvrđivanju položaja i plaćanju obveza iz porezno dužničkog odnosa pravnog sljednika. Prema članku 22. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 u daljnjem tekstu OPZ) univerzalni pravni sljednik u cijelosti preuzima pravni položaj pravnog prednika, osim obveza po osnovi izrečenih novčanih kazni pravnom predniku. Znači nasljednici su dužni platiti obveze iz porezno – dužničkog odnosa do visine vrijednosti naslijeđene imovine, osim obveza po osnovi izrečenih novčanih kazni.
Ovdje ukazujemo da, sukladno odredbama članka 8. stavka 1. OPZ-a, porezno tijelo dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže. Navedenom odredbom jasno je definiran pojam porezne tajne na način da se poreznom tajnom smatraju svi podaci koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te svi drugi podaci u vezi s poreznim postupkom kojima porezno tijelo raspolaže. Iz navedene odredbe proizlazi da su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna, neovisno o tome je li ih sam porezni obveznik prijavio ili iznio tijekom postupka ili ih je saznalo porezno tijelo.
Međutim, člankom 8. stavkom 5. točkom 3. OPZ-a propisano je da obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka.
Zakonom o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 dalje u tekstu Zakon) uređuju se prava nasljeđivanja i pravila po kojima sud, druga tijela i ovlaštene osobe postupaju u nasljednim stvarima.
Člankom 176. stavkom 1. Zakona propisano je da se ostavinski postupak u prvom stupnju provodi pred općinskim sudom odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda, a stavkom 3., dalje, je propisano da će sud povjeriti javnom bilježniku provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu smrtovnicu. Kada javni bilježnik provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda ovlašten je, kao i sudac i sudski savjetnik općinskog suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke osim odluka za koje je ovim Zakonom drukčije propisano (stavak 4.).
Dalje, člankom 241. stavkom 1. Zakona propisano je da javni bilježnici kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku sukladno odluci suda o povjeravanju i odredbama Zakona. Člankom 242. stavkom 1. Zakona propisano je da javni bilježnik povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi u skladu s odredbama toga zakona po kojima sud provodi taj postupak. Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku javni bilježnik na temelju odluke suda o povjeravanju provodi radnje i donosi odluke propisane Zakonom (članak 244. stavak 1. Zakona).
Slijedom navedenoga proizlazi da je ostavinski postupak u prvom stupnju koji se provodi pred javnim bilježnikom u biti sudski postupak koji se provodi pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda.
Zaključno, vezanim tumačenjem citiranih zakonskih odredbi proizlazi da nije moguće udovoljiti ovom zahtjevu. Naime, Porezna uprava (nadležna Ispostava) dostaviti će podatke samo temeljem zahtjeva javnih bilježnika kod kojih se vodi ostavinski postupak budući se u tom slučaju radi o podacima iz članka 8. stavka 5. točke 3. OPZ-a.
