Darovanja gradovima, općinama i neprofitnim organizacijama
Sukladno odredbama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. do 138/20.) obveznici poreza na dobitak imaju pravo darovanja za kulturne, zdravstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe upućene udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima pod uvjetom da je darivanje učinjeno u tuzemstvu i ne prelazi 2% prihoda društva darivatelja ostvarenog u prethodnoj godini. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda ostvarenog prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija. Pod drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima smatraju se i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izdatci za takva darovanja sukladno čl. 7., st. 7. Zakona o porezu na dobit i čl. 30. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. do 59/20.) smatraju se porezno priznatim troškom.
O izvršenom darovanju porezni obveznik je dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje izvršeno za navedene svrhe (odluka o darovanju, isprava o izvršenoj doznaci sredstava, potvrda o primitku dobara i sl.).
Primjer odluke o darovanju u slučaju potresa:
|
Na temelju članka „x“ Društvenog ugovora trgovačkog društva ABC d.o.o., u skladu s čl. 7. st. 7. Zakona porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. do 138/20) i čl. 30. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. do 59/20.) 30. prosinca 2020. g. donosim: ODLUKU o novčanoj donaciji za sanaciju posljedica potresa u gradu Petrinji i drugim gradovima i općinama Vrijednost dara iznosi 15.000,00 kn, a sredstva će biti uplaćena na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske u akciji „Pomoć za obnovu nakon potresa“ (račun Hrvatskog Crvenog križa ili sl.). Direktor M. P. |
Novčane donacije ne podliježu obračunu poreza na dodanu vrijednost, dok se na darovanja u naravi ako je darovatelj obveznik poreza na dodanu vrijednost po trenutno važećim propisima obračunava PDV. Najavljeno je propisivanje oslobođenja za darovanje u naravi, međutim, još uvijek nije objavljen propis kojim bi to oslobođenje bilo uređeno. Prema najavama, oslobođenje bi se primjenjivalo i na već dane darove.
Darovanja fizičkim osobama
Pozor! Temeljem naknadne Obavijesti Porezne uprave o Poreznom tretmanu donacija danih u svrhu otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom koju je Porezna Uprava objavila na svojim web stranicama 14. siječnja 2021. godine, neoporezivo darovanje temeljem niže navedenih zakonskih odredbi moguće je samo kod darovanja radnicima društva, dok su darovanja drugim fizičkim osobama neoporeziva samo ako se provode u okviru humanitarnih ili javno oglašenih akcija. Obavijesti se može pristupiti ovdje. .
U čl. 8. st. 2. t. 1. e) Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. - 138/20.) propisano je da se dohotkom ne smatraju ni primici po posebnim propisima, uz ostalo ni potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, osim ako su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz čl. 5. st. 2. Zakona.
Poslodavci koji potporu isplaćuju svojim radnicima trebaju omogućiti primitke svim radnicima koji su pretrpjeli štetu kako bi isplata bila neoporeziva. Naime, u čl. 4. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17. - 74/20.). propisano da poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada može isplatiti radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz čl. 21. Zakona o porezu na dohodak potporu zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlade Republike Hrvatske pod uvjetom da su takvi primitci omogućeni svim radnicima koji su pretrpjeli štetu.
U skladu s navedenim odredbama, bez oporezivanja može se isplatiti potpora fizičkim osobama kojima je imovina stradala u potresu neovisno o tome jesu li zaposleni kod isplatitelja potpore ili ne pod uvjetom proglašenja prirodne katastrofe od strane nadležnih institucija.
Primjer odluke o isplati potpore fizičkim osobama zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarne nepogode:
|
Na temelju članka „x“ Društvenog ugovora trgovačkog društva ABC d.o.o., u skladu s čl. 8. st. 2. t. 1. e) Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. do 138/20.) i čl. 4. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17. do 74/20.), 30. prosinca 2020. g. donosim: ODLUKU o isplati potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarne nepogode – potresa u Gradu Petrinji i okolici osobama koje su pretrpjele štetu Svota potpore iznosi 10.000,00 kn za fizičku osobu koji je pretrpio štetu i biti će isplaćena na tekući račun xxxxxxxxxxxx. U prilogu ove odluke nalazi se dokaz o pretrpljenoj šteti i dokaz o prebivalištu. Direktor M. P. |
Zakonom nije propisana ograničena visina potpore koja se može isplatiti.Za isplatu potpore isplatitelj, niti sam porezni obveznik ne podnose JOPPD obrazac. Navedeno proizlazi iz čl. 78. st.1. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak.
Isplata ovakve potpore može se obaviti na tekući račun primatelja ili u gotovini, sukladno odredbama čl. 86. st. 2. t. 3. Zakona o porezu na dohodak i čl. 92. st. 3. t. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.
Naknade za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda u cijelosti su izuzete od ovrhe. Navedeno proizlazi iz čl. 172. t. 13. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12. do 131/20.).
Opravdanost isplate potpore dokazuje se dokumentacijom iz koje proizlazi da je radnik pretrpio štetu uzrokovanu potresom (primjerice prijavom ili procjenom štete, dokazom o vlasništvu, prijavom prebivališta i sl.).
