Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak objavljenim u Nar. nov., br. 157/14. podrobnije su obrazložene nove odredbe objavljene u Zakonu o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH - 120/13., 125/13., 148/13., Odluka USRH - 83/14., 143/14.; dalje u tekstu Zakon) koje su stupile na snagu 1. siječnja 2015. godine uz propisane iznimke. Novom odredbom o proširivanju uzdržavanih članova uže obitelji Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13. i 157/14.; dalje u tekstu Pravilnik) izjednačili su status po svome položaju bračnih i izvanbračnih drugova te status životnih partnera i neformalno životnih partnera s bračnim i izvanbračnim drugovima.
Odredbom propisanom čl. 36. st. 7. Zakona, obuhvaćeni su uzdržavani članovi uže obitelji u smislu st. 2. toga članka na: bračne i izvanbračne drugove, odnosno životne partnere i neformalne životne partnere poreznog obveznika, roditelje poreznog obveznika i roditelje njegovoga bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, pretke i potomke u izravnoj liniji, maćehe odnosno očuhe koje punoljetno pastorče uzdržava, bivše bračne i izvanbračne drugove, odnosno životne partnere i neformalne životne partnere za koje porezni obveznik plaća uzdržavanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
Člankom 53. stavkom 10. propisano je da se status uzdržavanih članova uže obitelji prema čl. 36. st. 7. Zakona dokazuje na temelju sudskih odnosno izvansudskih pravomoćnih presuda. Iznimno, ako nije donijeta pravomoćna presuda, status uzdržavanih članova uže obitelji dokazuje se na temelju vjerodostojnih isprava propisanima čl. 67. ovoga Pravilnika i javnih ili ovjerovljenih isprava, uz ispunjavanje uvjeta kako je to utvrđeno posebnim propisima.
Dakle, ako obveznik ne posjeduje sudsku odnosno izvansudsku pravomoćnu presudu, status uzdržavanih članova uže obitelji dokazuje na temelju vjerodostojnih isprava koje su propisane čl. 67. st. 2. i 3. Pravilnika uz dostavu javnih ili ovjerovljenih isprava pod uvjetom ispunjavanja onih uvjeta koji su utvrđeni posebnim propisima kao što su Obiteljski zakon i Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola.
Podatke na temelju kojih nadležna ispostava Porezne uprave popunjava Obrazac PK su isprave koje ispostavljaju nadležna tijela države, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično) odnosno isprave kao što su izvaci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o plaćanju alimentacije za bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno životnog i neformalno životnog partnera, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenje o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu te svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka.
Sukladno Ovršnom zakonu (Nar. nov., br. 112/12., 25/13. i 93/14.), čl. 2. t. 13. „javno ovjerovljena isprava“ ili „ovjerovljena isprava“ označava ispravu na kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima.
Člankom 2. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (Nar. nov., br. 92/14.) definirano je životno partnerstvo kao zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljena pred nadležnim tijelom, a čl. 32. i 35. istoga Zakona propisano je da se o činjenicama upisanima u registar pred kojim se životno partnerstvo prijavljuje, a kojeg vode matični uredi u županijama odnosno Gradu Zagrebu za područje za koje su ustrojeni, izdaju izvadak i potvrda iz registra životnog partnerstva kao javne isprave trajne vrijednosti.
Člankom 5. Obiteljskog zakona (Nar. nov., br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11. i 25/13.) propisano je da je brak zakonom utvrđena životna zajednica žene i muškarca, a čl. 3. istoga zakona, propisano je da se odredbe koje se odnose na bračnu zajednicu primjenjuju i na izvanbračnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koji ne žive u drugoj izvanbračnoj zajednici i koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Iz navedenog proizlazi da izvanbračna zajednica postoji kao trajnija zajednica između osoba različitog spola u kojoj niti jedan partner nije u braku ili izvanbračnoj zajednici, a čiji se status utvrđuje u parničnom ili izvanparničnom postupku. S obzirom da nije taksativno utvrđeno na koji se način dokazuje izvanbračna zajednica, pojedinačna odluka ovisit će o diskrecijskoj ocjeni pojedinog suca donesena u parničnom ili izvanparničnom postupku. Najčešće se provodi postupak saslušavanje stranaka ili svjedoka, pri čemu se mogu priložiti isprave kao što su potvrde o boravištu na istoj adresi stanovanja ili izvodi iz matičnih knjiga rođenih te ovjerovljene izjave kod javnog bilježnika kojima stranke potvrđuju postojanje zajedničkog života, emocionalnu i ekonomsku povezanost ili druge interese koji ih vežu na zajednički život bez obzira na moguće postojanje namjere sklapanja braka.
Porezni postupak se provodi sukladno pozitivnim poreznim propisima koji su usklađeni s drugim propisima sukladno načelima jednakosti, učinkovitosti i ekonomičnosti kako bi omogućio što efikasnije ubiranje poreznih prihoda, ali ni na koji način ne može se i ne provodi se diskrecijski. Stoga, u suradnji s drugim nadležnim institucijama, ako obveznik ne posjeduje sudsku odnosno izvansudsku pravomoćnu presudu, mogu se prihvatiti vjerodostojne isprave kao što su primjerice izvaci i potvrde iz registra životnog partnerstva, odnosno izvodi iz matične knjige rođenih ili potvrde o skrbništvu te izjavljene i potpisane izjave pod materijalnom, kaznenom i moralnom odgovornošću ovjerovljene kod javnih bilježnika samih obveznika, što znači da neće biti dovoljna samo vjerodostojna isprava ili samo ovjerovljena izjava kod javnog bilježnika za priznavanje uzdržavanja člana uže obitelji, a sve u svrhu jednostavnije provedbe poreznih propisa uz istovremeno omogućavanje dokazivanja promjene statusa obveznika koje se mogu prijaviti na PK kartici.
