Primili smo upit odvjetnice H. koji se odnosi na tumačenje odredbi članka 36. stavak 12., 13. i 15. Zakona o porezu na dohodak i članka 57. stavak 2. Pravilnika o porezu na dohodak odnosno da li termin zdravstvena ustanova obuhvaća samo pružatelje zdravstvenih usluga koji su registrirani isključivo i jedino kao ustanove ili navedeni termin obuhvaća pružatelje zdravstvenih usluga koji su registrirani za obavljanje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim propisima kao što su trgovačka društva te što se smatra zdravstvenom ustanovom i zdravstvenim radnikom privatne prakse. U nastavku odgovaramo.
Prema članku 36. stavak 12. do 15. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. i 73/08.) te članku 57. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. – ispr. i 146/09.), rezidentima se osnovni osobni odbitak može u poreznom razdoblju uvećati za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga pod uvjetima:
1. da su zdravstvene usluge obavljene za vlastite potrebe poreznog obveznika odnosno da su pružene poreznom obvezniku,
2. da su zdravstvene usluge obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od zdravstvenog radnika privatne prakse koji su ovlašteni odnosno registrirani za obavljAnje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj u skladu s posebnim zakonom,
3. da izdaci zdravstvenih usluga poreznog obveznika nisu plaćeni na teret osnovnog, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja,
4. da izdaci za zdravstvene usluge obavljene poreznom obvezniku nisu plaćana iz darovanja koje je porezni obveznik za te namjene primio od drugih fizičkih i pravnih osoba,
5. da za obavljene zdravstvene usluge porezni obveznik posjeduje i godišnjoj poreznoj prijavi priloži vjerodostojne isprave iz članka 57. stavaka 8. i 9. Pravilnika Prema članku 35. stavak 1. zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nar. nov., br. 150/08. i 155/09.) zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici pod uvjetima i na način propisan tim Zakonom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08.), Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (Nar. nov., br. 85/06. i 67/08.), Zakonom o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93., 29/97. – ispr., 47/99. – ispr. i 35/08.), Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/0. i 137/09.) i Zakonom o koncesijama (Nar. nov., br. 125/08.).
Člankom 44. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da Državni zdravstveni zavod, kliniku kao samostalnu ustanovu, kliničku bolnicu i klinički bolnički centar može osnovati Republika Hrvatska. Opću bolnicu može osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave, grad i druga pravna osoba. Dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo može osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave. Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu, ustanovu za palijativnu skrb i ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna i fizička osoba. Ustanovu za zdravstvenu skrb mogu osnovati fizičke osobe sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.
Člankom 116. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da se za obavljanje zdravstvene djelatnosti može osnovati trgovačko društvo. Trgovačko društvo ne može obavljati ljekarničku djelatnost, cjelovite djelatnosti zdravstvenih ustanova: kliničkog bolničkog centra, kliničke bolnice, klinike, opće bolnice, zdravstvenih zavoda i doma zdravlja (članak 117. Zakona o zdravstvenoj zaštiti).
Zdravstvene ustanove jesu: Državni zdravstveni zavod, klinika, klinička bolnica, klinički bolnički centar, opća bolnica, specijalna bolnica, dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu, zavod za javno zdravstvo, poliklinika, lječilište, ustanova za zdravstvenu njegu, ustanova za palijativnu skrb, ljekarnička ustanova.
Privatnu praksu sukladno članku 146. i 147. Zakona o zdravstvenoj zaštiti obavlja zdravstveni radnik: doktor medicine i doktor stomatologije u privatnim ordinacijama, magistri farmacije u privatnim ljekarnama, magistri biokemije u privatnim medicinsko-biokemijskim laboratorijima, medicinske sestre – medicinski tehničari, viši zubari, zubni tehničari, fizioterapeuti.
Slijedom navedenog, rezidentima se osnovni osobni odbitak može u poreznom razdoblju uvećati za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga pod uvjetima propisanim člankom 36. Zakona o porezu na dohodak i člankom 57. Pravilnika o porezu na dohodak, obavljenih, između ostalih i od strane zdravstvenih radnika koji zdravstvenu djelatnost obavljaju u okviru trgovačkog društva koje je ovlašteno odnosno registrirano za obavljanje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj u opsegu propisanom posebnim zakonom.
