II. PLAĆE – OSNOVICE, STOPE POREZA I PRIREZA, DOPRINOSI, UPLATNI RAČUNI I PROVEDBA OVRHE

1. UTVRĐIVANJE PLAĆE KOD PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA

Prema propisima i aktima poslodavaca te raznim izvorima radnikovih prava, plaća se različito utvrđuje te propisima nije utvrđeno izravno pravo na koji način treba utvrditi plaću. Plaća je primitak radnika koji poslodavac isplaćuje za obavljeni rad u određenom mjesecu. Plaća se utvrđuje prema odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, ugovorima o radu i dr. aktima poslodavca kojima se utvrđuju prava radnika (čl. 90. Zakona o radu). Prema Zakonu o radu plaća se može sastojati od osnovne ili ugovorene plaće, dodataka na plaću i ostalih primitaka. Ovisno o složenosti poslovanja poslodavaca, načinu na koji se odvijaju radni procesi, radnom mjestu radnika i oblicima rada, bruto-plaća radnika može se utvrditi u točno određenoj svoti ili će sadržavati više elemenata. Kada su prava radnika na visinu plaće različito utvrđena prema Zakonu o radu poslodavac treba primijeniti za radnika najpovoljnije pravo.

Osim kolektivnih ugovora čije se odredbe odnose samo na ugovorne strane odnosno potpisnike (u RH ih ima tridesetak objavljenih u Narodnim novinama), ministar nadležnog ministarstva Odlukom o proširenju proširio je kolektivni ugovor čija se primjena odnosi na sve poslodavce i radnike u utvrđenoj grani djelatnosti, kao što su:

Dakle, svi poslodavci koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva i graditeljstva, uz uvjet da je primjena kolektivnih ugovora proširena na sve poslodavce iz te djelatnosti, trebaju primjenjivati navedene kolektivne ugovore pri utvrđivanju plaće.

1.1. PRIMJENA MINIMALNE PLAĆE

Kada poslodavac nije u obvezi koristiti akte koji uređuju prava radnika na visinu plaće, sa radnikom može ugovoriti minimalnu plaću. Prema Zakonu o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 118/18. i 120/21.) pravo na minimalnu plaću imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca (pravne i fizičke osobe, neprofitne organizacije, tijela državne uprave, udruge i dr.). Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje za sljedeću kalendarsku godinu. Tako je i svota minimalne plaće za 2023. godinu utvrđena Uredbom o visini minimalne plaće (Nar. nov., br. 122/22.) u svoti od 700 € bruto. Minimalna svota plaće za 2023. primjenjuje se na plaću koja je ostvarena u siječnju a isplaćuje se u veljači.

Prema čl. 8. st. 1. Zakona o minimalnoj plaći, iznimno se kolektivnim ugovorom može ugovoriti minimalna plaća u manjoj svoti od 700,00 € . U tom slučaju svota minimalne plaće ne može biti manja od 95 % svote minimalne plaće, odnosno ne može biti manja od 665,00 € . U ovom slučaju se ne primjenjuje najpovoljnije pravo za radnika.

Poslodavac kojeg ne obvezuje kolektivni ugovor, pravilnik o radu i dr., može utvrditi plaću za radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme najmanje u visini minimalne plaće, razmjerno broju sati u tjednu odnosno sati u mjesecu na koliko je radnik zaposlen.

U svotu minimalne plaće ne uračunavaju se povećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, otežani uvjeti rada, noćni rad i rad nedjeljom (50%), blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri obračunu obveznih dodataka na plaću obračun doprinosa se obavlja najmanje na minimalnu plaću (700,00 ). Odredbe o minimalnoj plaći ne odnose na radnika koji je jedini radnik kod poslodavca te istovremeno član uprave, izvršni direktor, upravitelj zadruge, likvidator i sl. prema posebnim propisima. Više o tome pročitajte u časopisu RRiF 1/23., str. 78.

1.2. DOPRINOSI IZ I NA PLAĆE

Tablica 1. Stope doprinosa iz plaće i na plaću

Naziv doprinosa Stope doprinosa čl. 20. Zakona o doprinosima Obveznik doprinosa čl. 19. Zakona Obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa
iz plaće na plaću

Doprinosi za MO:

I. stup

II. stup

20 %

15 %

5 %

  radnik poslodavac
Doprinos za obvezno zdrav. osig.   16,5 % poslodavac poslodavac
Ukupno: 20 % 16,5 %    

1.2.1. NAJNIŽA I NAJVIŠA OSNOVICA ZA DOPRINOSE

Najniža osnovica za plaćanje doprinosa određuje se prema odredbama Zakona o doprinosima. Utvrđuje se za svaku godinu posebno u visini 38 % prosječne plaće (bruto) ostvarene kod pravnih osoba u RH u prethodnoj godini u razdoblju siječanj – kolovoz. Primjenjuje se od 1. siječnja do 31. prosinca svake godine. Prosječna plaća prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. (Nar. nov., br. 125/22.) iznosi 10.301,00 kn odnosno 1.367,18 € prema fiksnom tečaju konverzije (1 € = 7,53450 kn). Najniža mjesečna osnovica, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38 te iznosi 519,53 eura. Utvrđivanjem najniže osnovice za plaćanje doprinosa želi se održati određena razina financiranja socijalnih osiguranja u zemlji i primjenjuje se za plaćanje doprinosa za određene kategorije osiguranika, a ne i kao osnovica za utvrđivanje plaće za rad.

U određenim slučajevima, kada se primjerice utvrđuje naknada plaće za bolovanje uz dopušteno smanjenje utvrdi u svoti nižoj od najniže osnovice za plaćanje doprinosa, tj. 519,53 eura, tada doprinose iz plaće i na plaću treba obračunati i uplatiti na tu najnižu osnovicu. Ako je u tom slučaju riječ o dijelu mjeseca za koji se isplaćuje primjerice, naknada za bolovanje, osnovica se utvrđuje u razmjernom dijelu od 519,53 eura.

U nastavku prikazujemo osnovice za plaćanje doprinosa iz plaće, i to: minimalna, najvišu mjesečnu, najvišu godišnju.

Tablica 2. Osnovice i stope za plaćanje doprinosa iz plaće kod pravnih i fizičkih osoba plaće u punom radnom vremenu u 2023.

Red. br. Naziv Svota Napomena
1 2 3 4
1. PLAĆA 700,00 Minimalna plaća se uvećava za dodatke na plaću (prekovremeni rad, noćni rad, rad na blagdan, rad nedjeljom i sl.) ili se utvrđuje na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i drugim izvorima radnikovih prava.
2.

Najviša mjesečna osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje

I. i II. stup

8.203,08

Prema čl. 204. Zakona o doprinosima, najviša mjesečna osnovica primjenjuje za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje I. i II. stup bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju i to za :

– plaću po osnovi radnog odnosa za određeni mjesec,

– osnovicu na koju se plaćaju doprinosi za izaslanog radnika,

– osnovicu na koju se računaju doprinosi za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.

3.

Najviša godišnja osnovica za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje

u I. stupu

98.436,96 Prema čl. 206. Zakona o doprinosima najviša godišnja osnovica primjenjuje se za primitke svakog osiguranika bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju u godini i to samo za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup). Utvrđuje je Porezna uprava u postupku godišnjeg obračuna. Osiguranik može zatražiti povrat preplaćenog doprinosa putem propisanog obrasca GOD DOP (o podnošenju obrasca GOD DOP pročitajte u časopisu RRiF 10/19. str. 91.). Pri isplati preplaćenog doprinosa Porezna uprava obračunava porez na dohodak po stopi od 30 %. Tako plaćeni porez na dohodak se smatra konačno plaćenim porezom i s te osnove se ne utvrđuje godišnja obveza poreza na dohodak.

Osim redovite plaće utvrđene propisima o radu doprinosi i porez na dohodak plaća se na sve što poslodavac isplaćuje ili daje radniku na osnovi rada osim primitaka:

  • koji se ne smatraju dohotkom prema članku 8. Zakona o porezu na dohodak
  • na koje se ne plaća porez na dohodak prema članku 9. istoga Zakona
  • te na naknade, potpore, dnevnice, otpremnine, prigodne nagrade i ostale primitke do neoporezive svote određene člankom 7. Pravilnika o porezu na dohodak.

Doprinosi i porez na dohodak i prirez dospijevaju na naplatu danom isplate plaće odnosno drugih primitaka od nesamostalnog rada. Prema čl. 25. st. 5. Zakona o porezu na dohodak ako poslodavac ili isplatitelj ostalog primitka koji se isplaćuje uz plaću, nije isplatio plaću na dan dospjelosti isplate, sukladno odredbama zakona kojim se uređuju radni odnosi, obvezan je dostaviti radniku obračun plaće koji je bio dužan isplatiti, (OBRAZAC NP-1). Tim danom prema čl. 40. st. 6. Zakona o doprinosima dospijevaju na naplatu i obračunani doprinosi iz i na neisplaćenu plaću.

1.2.2. OSNOVICA ZA OBRAČUN NAKNADA, POTPORA I OTPREMNINA KORISNIKA DRŽAVNOG PRORAČUNA (TZV. PRORAČUNSKA OSNOVICA)

Na temelju čl. 35. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu (Nar. nov., br. 145/22.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa utvrđena je u svoti od 441,44 eura (tzv. proračunska osnovica).

1.2.3. OSNOVICE ZA IZRAČUN PLAĆA ZA KORISNIKE DRŽAVNOG PRORAČUNA I JAVNE SLUŽBE U 2023.

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 56/22.) i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru na državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 127/22.) predstavljaju jedan od izvora radnog prava za državne službenike i namještenike. U njemu je kao osnovica za obračun plaće za razdoblje od siječnja 2023. godine do ožujka 2023. godine utvrđena u svoti od 884,39 eura, a počevši od plaće koje se obračunava za travanj 2023. godine u svoti od 902,08 eura.

Za službenike i namještenike u javnim službama u području kolektivnih ugovora osnovni (opći) kolektivni ugovor koji se primjenjuje je Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 56/22.) i Dodatak I. Temeljnom Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 127/22.). Utvrđeno je da je osnovica za obračun plaće za službenike i namještenike u javnim službama za razdoblje od siječnja 2023. godine do ožujka 2023. godine 884,39 eura, a počevši od plaće koja se obračunava za travanj 2023. godine je 902,08 eura.

Za državne dužnosnike osnovica je utvrđena u svoti od 516,29 eura. Svota je dobivena primjenom tečaja za pretvorbu kuna u eure pri uvođenju eura kao nacionalne valute. Izvorna svota koja je utvrđena Odlukom o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 151/14.) je 3.890,00 kn.

Za suce i druge nositelje pravosudnih dužnosti osnovica je utvrđena u svoti od 589,815 eura (izvorno 4.443,958 kn) na temelju Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (Nar. nov., br. 10/99. – 16/19.)

1.2.4. PREGLED NAJNIŽIH OSNOVICA I NAČINI OBRAČUNA POREZA I DOPRINOSA IZ I NA PLAĆU ZA RAZDOBLJE 2012. – 2023.

U godinama prije donošenja Zakona o minimalnoj plaći najniža osnovica za plaćanje doprinosa smatrala se najnižom (minimalnom) plaćom koja se mogla ugovoriti za najjednostavnije poslove u punom radnom vremenu.

Nastavno se daje povijesni tablični pregled elemenata za obračun plaća. Pregled elemenata za obračun plaća za razdoblja prije 2013. može se vidjeti u prilogu časopisu RRiF br. 2/21. - Stručne informacije za 2023. godinu.

Tablica 3. Pregled najnižih osnovica, minimalne plaće, stopa doprinosa i načina obračuna poreza 2013. do 2023.

God. Najniža osnovica za plaćanje doprinosa Minimalna plaća Stope doprinosa iz plaće Stope doprinosa na plaću Osobni odbitak Porezne stope i porezni razredi
Mirovinski Zdravstveni Ozljede i prof. bolesti Zapošljavanje 12 % 20 % 24 % 25 % 30 % 36 % 40 %
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
2013. u kn 01.01. do 31.12. 2.753,45 do 31.05. 2.814,00 od 01.06. 2.984,78

20,0%

15% I. stup

5% II. stup

13% 0,5% 1,7% 2.200,00 do 2.200,00    

od 2.200,00

do 8.800,00

    iznad 8.800,00
2014. u kn 01.01. do 31.12. 2.779,35 3.017,61

20,0%

15% I. stup

5% II. stup

13%

od 01. 04.

15%

0,5% 1,7% 2.200,00 do 2.200,00    

od 2.200,00

do 8.800,00

    iznad 8.800,00
2015. u kn 01.01. do 31.12. 2.780,05 3.029,55

20,0%

15% I. stup

5% II. stup

15% 0,5% 1,7% 2.600,00 do 2.200,00    

od 2.200,00

do 13.200,00

    iznad 13.200,00
2016. u kn 01.01. do 31.12. 2.812,95 3.120,09

20,0%

15% I. stup

5% II. stup

15% 0,5% 1,7% 2.600,00 do 2.200,00    

od 2.200,00

do 13.200,00

    iznad 13.200,00
2017. u kn 01.01. do 31.12. 2.940,82 3.276,00

20,0%

15% I. stup

5% II. stup

15% 0,5% 1,7% 3.800,00     od 17.500,00     iznad 17.500,00  
2018. u kn 01.01. do 31.12. 3.047,60 3.439,80

20,0%

15% I. stup

5% II. stup

15% 0,5% 1,7% 3.800,00     od 17.500,00     iznad 17.500,00  
2019. u kn

01.01. do 31.12.

3.210,24

3.750,00

20%

15% I. stup

5% II. stup

16,5% - - 3.800,00     do 30.000,00     iznad 30.000,00  
2020. u kn

01.01. do 31.12.

3.321,96

4.062,51

20%

15% I. stup

5% II. stup

16,5% - - 4.000,00     do 30.000,00     iznad 30.000,00  

2021.

u kn

01.01. do 31.12.

3.488,78

4.250,00

20%

15% I. stup

5% II. stup

16,5% - - 4.000,00   do 30.000,00     iznad 30.000,00    

2022.

u kn

01.01. do 31.12.

3.624,06

4.687,50

20%

15% I. stup

5% II. stup

16,5% - - 4.000,00   do 30.000,00     iznad 30.000,00    

2023.

u

01.01. do 31.12.

519,53 €

700,00

20%

15% I. stup

5% II. stup

16,5% - - 530,90   do 3.981,69     iznad 3.981,69    

1.2.5. PREGLED OSNOVICA, SVOTA I STOPA DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA ZA PLAĆE I OSTALE SLIČNE PRIMITKE U 2023. GODINI

Podatci su izračunani prema prosječnoj mjesečnoj plaći prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022. (Nar. nov., br. 125/22.) koja iznosi 10.301,00 kn odnosno 1.367,18 € prema fiksnom tečaju konverzije (1 € = 7,53450 kn). u skladu s čl. 7. t. 39. Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. do 106/18.).

Tablica 4. Pregled osnovica, svota i stopa doprinosa za obvezna osiguranja za plaće i ostale slične primitke u 2023. godini

  • Najniža mjesečna osnovica = 519,53 € (1.367,18 € × 0,38) – čl. 200. st. 3. Zakona o doprinosima
  • Najviša mjesečna osnovica = 8.203,08 € (1.367,18 € × 6) – čl. 205. Zakona o doprinosima
  • Najviša godišnja osnovica = 98.436,96 € (1.367,18 € × 12) – čl. 208. Zakona o doprinosima
Red. br. Osnova osiguranja Faktor Osnovica Doprinos za mirovinsko osiguranje Doprinos za zdravstveno osiguranje Ukupno mjesečno Dospijeće plaćanja
stopa svota stopa svota
1. RADNI ODNOS
Puno i nepuno radno vrijeme Ugovorena plaća (čl. 21. Zakona)

15 % I. st.

5 % II. st.

prema plaći 16,5% prema plaći   kod isplate a najkasnije do kraja mjeseca za prethodni
Prvo zaposlenje (prethodni staž najviše 8 dana) oslobođenje od doprinosa na plaću 1 godinu)

Ugovorena plaća (čl. 20. st.

2. Zakona)

15 % I. st.

5 % II. st.

prema plaći 0,00 0,00   Kod isplate a najkasnije do kraja mjeseca za prethodni
Mlade osobe -do 30 godina starosti, zaposlene na neodređeno- poslodavci su oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću 5 godina od dana zaposlenja

Ugovorena plaća (čl. 20. st.

4. Zakona)

15 % I. st.

5 % II. st.

prema plaći 0,00 0,00   kod isplate a najkasnije do kraja mjeseca za prethodni
Izaslani radnici

Ugovorena plaća uvećana za 20 % (čl. 37.

Zakona)

15 % I. st.

5 %. II. st.

prema osnovici 16,5% prema osnovici   kod isplate a najkasnije do kraja mjeseca za prethodni

Osobe zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u drugoj državi:

– EU

Ugovorena plaća (čl. 19. a Zakona

15 % I. st.

5 % II. st.

prema plaći 16,5% prema plaći   najkasnije do kraja mjeseca za prethodni
Osobe zaposlene u tuzemstvu kod poslodavca sa sjedištem u trećim državama

1,00

čl. 109.

Zakona

Prosječna plaća 1.367,18 EUR

15 % I. st.

5 % II. st

prema osnovici 16,5% prema osnovici  

do 15. u mjesecu za prethodni

-prema rješenju Porezne uprave

Plaća veća od najviše mjesečne osnovice

(ograničenje za plaćanje doprinosa za MO I. i II. stup)

6,00 čl.204.

Zakona

8.203,08 EUR

15 % I. st.

5 % II. st.

prema osnovici 16,5% prema plaći   kod isplate a najkasnije do kraja mjesec a za prethodni
Izabrane i imenovane osobe na javne dužnosti Ugovorena plaća (čl. 30. Zakona)

15 % I. st.

5 % II. st.

prema plaći 16,5% prema plaći   kod isplate a najkasnije do kraja mjeseca za prethodni
Njegovatelj HRVI Ugovorena plaća (čl. 53. Zakona)

15 % I. st.

5 % II. st.

Prema plaći 16,5% prema plaći   kod isplate a najkasnije do kraja mjeseca za prethodni
Umirovljenik u starosnoj mirovini u radnom odnosu

Čl. 99.

Zakona o mirov. osig.

Ugovorena plaća (čl. 21. Zakona 20 % I. st. prema plaći 16,5% prema plaći   kod isplate a najkasnije do kraja mjeseca za prethodni
2. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA
osobe koje nemaju evidentiran prethodni staž u MO ili imaju najviše 8 dana s osnove drugog dohotka (čl. 7. t. 31.)

0,38

čl. 44. Zakona

519,53

15 % I. st.

5 % II. st.

77,93

25,98

0,00 0,00 103,91 do 15. dana u mjesecu za prethodni
osobe koje imaju prethodni staž duži od 8 dana s osnove drugog dohotka

0,38

Čl. 44.

Zakona

519,53

15 % I. st.

5 % II. st.

77,93

25,98

16,5% 85,72 189,63 do 15. dana u mjesecu za prethodni
3. ČLAN UPRAVE TRGOVAČKOG DRUŠTVA, IZVRŠNI DIREKTOR TRGOVAČKOG DRUŠTVA I LIKVIDATOR I IZVRŠNI

UPRAVITELJ ZADRUGE
Ako nije osiguran po niti jednoj osnovi

1,00

čl. 92. Zakona

1.367,18

15 % I. st.

5 % II. st.

205,08

68,36

16,5% 225,58 499,02 utvrđuje Poreza uprava rješenjem
Ako je u radnom odnosu u društvu u kojem je član uprave, i izvršni direktor, likvidator i upravitelj zadruge

čl. 21.

st. 2. Zakona

plaća a najmanje 888,67

za puno radno vrijeme

15 % I. st.

5 % II. st.

133,30

44,43

16,5% 146,63 324,36 kod isplate plaće
4. PRODUŽENO MIROVINSKO OSIGURANJE

– stalni sezonski radnik

– osobe nakon prekida radnog odnosa

0,38

(čl. 118.

Zakona)

519,53

15 % I. st.

5 % II. st.

77,93

25,98

0,00 0,00 103,91 utvrđuje Porezna uprava rješenjem
5. POSEBNE OSNOVICE
Dnevna osnovica za obračun doprinosa sezonskim radnicima u poljoprivredi

0,4/30

čl. 187.a Zakona

18,23

15 % I. st.

5 % II. st.

2,73

0,91

    3,64 kupnjom vrijednosnog kupona
                   

Napomena:

U pregledu su prikazane stope i svote doprinosa za mirovinsko osiguranje za I. i II. stup mirovinskog osiguranja. Za osobe koje nisu u II. stupu plaćaju doprinos za mirovinsko osiguranje samo za I. stup mirovinskog osiguranja 20 %.

1.2.6. BENEFICIRANI STAŽ ZAPOSLENIKA

Radna mjesta i zanimanja na kojima se staž računa s povećanim trajanjem utvrđena su Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Nar. nov., br. 115/18. do 34/21.).

Osim prethodno navedenih stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje, poslodavac treba za radnike kojima se staž osiguranja priznaje u povećanom trajanju isplaćivati još i povećani doprinos na plaće na istu osnovicu kao za redovne doprinose. Na druge dohotke ovaj se doprinos ne obračunava.

Doprinos na plaće radnika za beneficirani staž koji se priznaje u povećanom trajanju kada se svakih 12 mjeseci efektivnog rada računa više mjeseci prema čl. 13. st. 1. Zakona o doprinosima raspoređuje se na dio doprinosa za I. stup a dio za II. stup kako slijedi:

Tablica 5. Stope doprinosa za beneficirani staž radnika

Za radnike kojima se za 12 mjeseci staž računa kao: Stopa doprinosa za radnike u I. stupu

Stopa doprinosa za radnike

u I. i u II. stupu

I. stup II. stup Ukupno
18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 % 17,58 %
16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 % 11,28 %
15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 % 7,84 %
14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 % 4,86 %

Napomena:

Opširnije o obračunavanju i plaćanju doprinosa za beneficirani staž pisali smo u časopisu RRiF br. 4/22. na str 86.

1.3. OSOBNI ODBITCI

Prema čl. 14. Zakona o porezu na dohodak, na sve isplaćene plaće u mjesecu neovisno za koji mjesec se isplaćuje, primjenjuju se sljedeće svote osobnog odbitka za poreznog obveznika te uzdržavanu djecu i druge članove:

Osnovni osobni odbitak = 530,90 eura

Tablica 6. Pregled faktora i svota osobnih odbitaka u 2023.

Red. br. Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koeficijent Mjesečna svota (u eurima i centima)
1 2 3 4
1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 232,27
2. Prvo uzdržavano dijete 0,7 232,27
3. Drugo uzdržavano dijete 1 331,81
4. Treće uzdržavano dijete 1,4 464,53
5. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 630,44
6. Peto uzdržavano dijete 2,5 829,53
7. Šesto uzdržavano dijete 3,2 1061,79
8. Sedmo uzdržavano dijete 4 1327,24
9. Osmo uzdržavano dijete 4,9 1625,87
10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 1957,68
11. Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete
12. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,4 132,72
13. Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka iz r. br. 12. 1,5 497,72

1.4. POREZ NA DOHODAK I PRIREZ

Prema Zakonu o porezu na dohodak, utvrđene su stope poreza, a stope prireza su utvrđene prema gradskim odlukama gradova odnosno općina. U nastavku se daje pregled prireza.

Tablica 7. Stope poreza na dohodak u 2023.

Porezne stope POREZNI RAZREDI − MJESEČNO
20 % do 3.981,69 €
30 % iznad 3.981,69 €

Napomena:

Ako nastavno u tablici nije naveden grad ili općina, to znači da građani koji imaju prijavljeno prebivalište u tim mjestima ne plaćaju prirez porezu na dohodak, nego samo porez na dohodak.

Tablica 8. Prirez - GRADOVI (zaključno s Nar. nov., br. 8/23.)

Grad Stopa Nar. nov., br. Primjena od
Beli Manastir 5,00 % 65/17. i 141/21. 15.VII.17.
Belišće 7,00 % 155/05., 37/08. – USRH, 56/20.

i 2/23
1.V.20.
Benkovac 5,00 % 129/19. 27.XII.19.
Biograd na moru 12,00 % 153/14. 1.I.15.
Buje 6,00 % 127/19. 1.I.20.
Buzet 6,00 % 152/14. 1.I.15.
Crikvenica 10,00 % 121/17. i 119/19. i 144/21. 14. XII.19.
Čabar 5,00 % 144/20. 1.I.21.
Čazma 5,00 % 147/05. i 15/20. 1.I.21.
Đakovo 10,00 % 3/18. 28.XI.17.
Daruvar 10,00 % 65/17. 1.VIII.17.
Delnice 5,00 % 35/17. i 37/22. 20.IV.17.
Donja Stubica 10,00 % 139/14. 1.I.15.
Donji Miholjac 5,00 % 129/19. i 52/20. 1.V.20.
Drniš 5,00 % 100/17. 19.X.17.
Dubrovnik 10,00 % 129/19. 1.I.20.
Duga Resa 10,00 % 7/20. 1.II.20.
Dugo Selo 9,00 % 33/17. i 154/22. 1.V.17.
Garešnica 10,00 % 37/17. 1.V.17.
Gospić 10,00 % 129/19. 1.I.20.
Grubišno polje 5,00 % 121/19. i 140/20. 1.I.20.
Hrvatska Kostajnica 6,00 % 132/17. i 125/19. 1.I.18.
Imotski 6,00 % 89/17. i 131/20. 1.XII.20.
Ivanec 10,00 % 64/17. i 46/20. 1.VIII.17.
Ivanić Grad 6,00 % 34/17. 1.V.17.
Jastrebarsko 9,00 % 123/17. 1.I.18.
Karlovac 9,00 % 33/17., 127/17., , 137/21. i 18/22. 1.I.22.
Kaštela 12,00 % 61/17. 1.VIII.17.
Klanjec 12,00 % 68/17. 1.VIII.17.
Knin 10,00 % 82/17., 111/18. i 14/22. 8.XII.18.
Komiža 5,00 % 96/17. 1.XII.17.
Korčula 6,00 % 20/18. i 154/22. 1.IV.18.
Kraljevica 5,00 % 133/20. 1.I.21.
Križevci 10,00 % 39/17. 1.V.17.
Kutina 12,00 % 140/20. 1.I.21.
Kutjevo 10,00 % 134/21. 1.I.2022.
Labin 6,00 % 123/19. 1.I.20.
Lepoglava 8,00 % 47/17. i 3/18. 1.V.17.
Lipik 10,00 % 130/17. 1.I.18.
Ludbreg 12,00 % 132/17. 1.I.18.
Makarska 10,00 % 144/20. i 139/21. 1.I.21.
Metković 8,00 % 127/19. 1.1.20.
Našice 8,00 % 3/20. i 46/20. 1.II.20.
Nova Gradiška 12,00 % 105/01. i 146/05. 1.I.06.
Novi Marof 10,00 % 65/17. 1.VIII. 17.
Novi Vinodolski 7,00 % 141/20. 1.I.21.
Novska 8,00 % 127/17., 127/19. i 147/20. 1.I.21.
Ogulin 5,00 % 132/17., 56/19. i 150/22. 1.VII.19.
Omiš 8,00 % 84/17. i 121/19. 1.I.20.
Opuzen 10,00 % 121/11. 1.XI.11.
Osijek 13,00 % 115/01. i 153/09. 1.I.02.
Otočac 7,00 % 104/17. i 138/21. 1.I.22.
Otok (Vinkovci) 5,00 % 72/17. i 29/21. 1.IV.2021.
Ozalj 10,00 % 12/17. 1.III.17.
Pakrac 7,00 % 147/20. 1. I. 21.
Pazin 9,00 % 41/17. 1.V.17.
Petrinja 10,00 % 1/21. i 9/21. 1.I.22.
Ploče 10,00 % 4/15. 1.II.15.
Podgora 10,00 % 47/17. i 145/21. 1.VI.17.
Popovača 6,00 % 128/19. 1.I.20.
Požega 7,00 % 68/17. i 55/20. 1.VI.20.
Pregrada 10,00 % 69/17. 1.VIII.17.
Pula 12,00 % 60/17. 1.VII.18.
Rijeka 13,00 % 150/22. 1.I.23.
Rovinj 6,00 % 119/19. 1.I.20.
Senj 10,00% 75/17. i 154/22. 1.VIII.17.
Sisak 10,00 % 67/17. i 3/18. 1.VII.17.
Skradin 5,00 % 99/17. 1.XI.17.
Slatina 6,00 % 42/11. 1.V.11.
Slavonski Brod 6,00 % 2/18. i 141/20. i 121/21. 1.I.21.
Slunj 5,00 % 128/17. i 146/22. 1.I.18.
Solin 10,00 % 69/17. 1.VIII.17.
Split 15,00 % 126/17. 1.I.18.
Stari Grad 10,00 % 124/19. i 28/20. 1.I.20.
Supetar 10,00 % 125/17. 1.I.18.
Sveti Ivan Zelina 12,00 % 27/17. i 140/20. 1.IV.17.
Šibenik 10,00 % 94/01. i 145/20. 1.I.02.
Trogir 8,00 % 119/20. 1.XI.20.
Umag 6,00 % 3/03. 1.I.03.
Valpovo 8 % 106/2021 1.X.2021.
Varaždin 7,50 % 99/17. i 47/20. i 144/21. 1.I.2022.
Varaždinske Toplice 10,00 % 65/17. 1.VIII.17.
Velika Gorica 12,00 % 121/19., 134/21. 1.I.20.
Vinkovci 10,00 % 39/17. i 140/20. i 118/21. 1.I.21.
Virovitica 10,00 % 5/20. i 141/22. 1.I.20.
Vis 3,00 % 75/17. 1.XI.17.
Vladislavci 10,00 % 118/13. 1.X.13.
Vodnjan – Dignano 7,50 % 129/17. 1.I.18.
Vrbovec 12,00 % 64/17. 1.VIII.17.
Vrbovsko 10,00 % 42/17. i 154/22. 1.V.17.
Vrgorac 10,00 % 65/17. 15.VII.17.
Vrlika 7,00 % 20/20. 1.III.20.
Zadar 12,00 % 113/19. i 137/22. 1.I.20.
Zagreb 18,00 % 28/17. i 140/20. 1.IV.17.
Zaprešić 12,00 % 116/17. i 145/20. 1.XII.17.
Zlatar 10,00 % 61/17. 1.VII.17.
Županja 9,00 % 72/17., 134/20. i 140/20. 1.I.21.

Tablica 9. Prirez – OPĆINE (zaključno s Nar. nov., br. 8/23.)

Općina Stopa Nar. nov., br. Primjena od
Andrijaševci 8,00% 41/17. 1.V.17.
Babina Greda 5,00% 51/17. 8.VI.17.
Bale 1,00% 70/17. 14.VII.17.
Barban 5,00% 100/17. i 3/18. 8.VII.17.
Bedenica 3,00% 59/17. 1.VII.17.
Bednja 10,00% 35/06. i 152/22. 1.IV.06.
Beretinec 7,00% 147/05. i 144/22. 1.I.06.
Bilice 10,00% 78/18. 1.IX.18.
Bilje 5,00% 125/17. i 3/20. 1.I.18.
Biskupija 4,00% 52/19. i 128/22. 1.VI.19.
Bistra 10,00% 35/17. 1.V.17.
Bizovac 3,00% 128/17. 20.XII.17.
Blato 10,00% 96/01. i 152/22. 1.I.02.
Bol 10,00% 24/20. 1.IV.20.
Borovo 6,00% 16/18. i 70/20. 1VII.20.
Brckovljani 3,00% 40/17., 123/19. i 38/20. 1.V.17.
Brdovec 10,00% 126/17. i 141/22. 1.I.18.
Brela 5,00% 110/20. 1.I.21.
Brestovac 5,00% 127/19. 1.I.20.
Breznica 10,00% 70/17. i 137/22. 28.VI.17.
Breznički Hum 3,00% 70/17. 27.VII.17.
Brinje 10,00% 89/17., 3/18., 152/22. 1.X.17.
Brodski Stupnik 10,00% 79/17. i 6/18. 1.IX.17.
Bukovlje 10,00% 101/19. i 125/19. 1.XI.19.
Cerna 5,00% 78/17. i 132/17. 1.VIII.17.
Cernik 10,00% 111/01. 1.I.02.
Cerovlje 2,00% 130/17. 1.I.18.
Cestica 10,00% 150/05. 1.I.06.
Civljane 5,00% 123/19. i 106/21. 1.I.20.
Cista Provo 3,00% 115/01. 1.I.02.
Čaglin 5,00% 128/17. 1.I.18.
Čeminac 10,00% 4/15. 22.I.15.
Čepin 10,00% 93/17. 1.X.17.
Darda 5,00% 119/17. i 1/23. 9.XII.17.
Davor 10,00% 128/19. 1.I.20.
Dežanovac 5,00% 88/18. 1.X.18.
Dicmo 8,00% 119/18. 1.I.19.
Donja Voća 10,00% 6/06. 21.I.06.
Donji Andrijevci 8,00% 56/19. 1.VII.19.
Donji Kukuruzari 6,00% 146/14. 1.I.15.
Donji Lapac 5,00% 57/07. 12.VI.07.
Donji Martijanec 5,00% 91/01. i 46/10. 1.I.02.
Dragalić 10,00% 35/17. i 5/18. 1.V.17.
Draž 2,00% 128/17. 1.I.18.
Drenovci 5,00% 34/17. 1.V.17.
Dubrava 6,00% 65/17. 1.VIII.17.
Dubravica 10,00% 123/19. 1.I.20.
Dubrovačko primorje 10,00% 69/17. 22.VII.17.
Đurđenovac 10,00% 114/17. i 144/21. 30.XI.17.
Dvor 5,00% 116/17. i 36/20. 1.XII.17.
Erdut 5,00% 130/17. i 151/22. 1.I.18.
Ernestinovo 10,00% 124/19. 1.I.20.
Ervenik 3,00% 9/12. 28.I.12.
Farkaševac 3,00% 68/17. 1.VIII.17.
Fažana 3,00% 130/17. 1.I.18.
Feričanci 10,00% 71/10. 18.VI.10.
Fužine 5,00% 141/20. 1.I.21.
Garčin 10,00% 12/18. 1.III.18.
Gornji Bogićevci 5,00% 21/06. 1.III.06.
Gornji Kneginec 10,00% 27/20., 78/20. i 110/20. 1.IV.20.
Gračac 7,00% 125/17. 1.I.18.
Gračišće 5,00% 37/19. i 74/19. 1.I.20.
Gradec 5,00% 5/18. 16.XII.17.
Gunja 5,00% 61/17. 1.VII.17.
Hrašćina 5,00% 129/19. 1.I.20.
Hrvace 10,00% 5/20. 1.II.20.
Hrvatska Dubica 3,00% 12/18. I.III.18.
Ivankovo 10,00% 72/17. 1.VIII.17.
Jagodnjak 3,00% 109/17. 18.XI.17.
Jakovlje 5,00% 132/17. i 155/22. 1.I.18.
Jakšić 5,00% 123/19. 1.I.20.
Jelsa 10,00% 7/23. 13.V.17.
Kamanje 10,00% 35/17. 28.III.17.
Kanfanar 3,00% 138/06., 147/09., 152/14. i 127/19. 1.I.20.
Kapela 8,00% 12/02. i 31/02. 1.II.02.
Kaptol 10,00% 115/01. 1.I.02.
Karojba 5,00% 41/17. 1.V.17.
Kaštelir – Labinci 5,00% 5/11. 1.I.11.
Kijevo 5,00% 12/18. 13.IV.17.
Kistanje 3,00% 38/17. 1.V.17.
Klenovnik 7,00% 75/17. 1.VIII.17.
Klinča selo 10,00% 81/18. 1.X.18.
Klis 10,00% 3/18. 30.XII.17.
Kloštar Ivanić 2,00% 39/17. i 155/22. 1.V.17.
Kloštar Podravski 5,00% 74/17. 1.VIII.17.
Kneževi Vinogradi 4,00% 69/17. i 77/20. 1.VIII.20.
Konavle 10,00% 31/17. 1.V.17.
Končanica 5,00% 112/17. 1.XII.17.
Konjščina 10,00% 2/18., 46/20. i 144/22. 15.VIII.17.
Krašić 6,00% 7/18. 1.II.18.
Kravarsko 5,00% 94/17. 1.X.17.
Križ 2,00% 31/17. i 137/22. 1.V.17.
Krnjak 8,00% 68/17. 1.VIII.17.
Kula Norinska 10,00% 36/15. 1.V.15.
Lanišće 5,00% 129/19. 1.I.20.
Lasinja 10,00% 74/17. 1.VIII.17.
Lastovo 10,00% 114/17. 1.XII.17.
Lekenik 10,00% 155/22. 1.I.2023.
Lipovljani 6,00% 82/17. 1.IX.17.
Lišane Ostrovičke 6,00% 124/19. i 24/20. 1.I.20.
Ližnjan 5,00% 75/17. 1.VIII.17.
Lokvičići 7,00% 34/18. 1.V.18.
Lovas 5,00% 79/17. 1.IX.17.
Lovinac 8,00% 149/14. 1.I.15.
Luka 5,00% 98/19. 1.XI.19.
Lukač 8,00% 73/17. 1.VIII.17.
Lumbarda 5,00% 119/01. 1.I.02.
Lupoglav 1,00% 42/18. 1.VI.18.
Ljubeščica 10,00% 67/17. 1.VIII.17.
Magadenovac 2,00% 121/19. 1.I.20.
Majur 5,00% 69/17. i 4/18. 1.VIII.17.
Mali Bukovec 10,00% 111/18. 1.I.19.
Marčana 5,00% 74/17. 1.VIII.17.
Marija Gorica 10,00% 121/19. 1.I.20.
Marijanci 5,00% 13/18. 1.III.18.
Markušica 5,00% 92/17. 1.X.17.
Martijanec 5,00% 91/17. i 5/18. 1.X.17.
Maruševec 5,00% 103/17. 1.XI.17.
Matulji 10,00% 49/18., 151/22. 1.VI.18.
Medulin 5,00% 145/20. 1.I.21.
Mihovljan 8,00% 139/21., 11/22. i 6/23. 1.I.22.
Milna 3,00% 119/01. i 16/15. 1.I.15.
Mljet 10,00% 20/20. 1.III.20.
Mrkopalj 7,00% 124/19. 1.I.20.
Muć 7,00% 35/17. 1.V.17.
Murter - Kornati 8,00% 74/17. i 140/20. 1.VIII.17.
Negoslavci 5,00% 12/18. i 17/18. 1.III.18.
Nova Kapela 10,00% 65/17. 1.VIII.17.
Nuštar 6,00% 1/18. 1.II.18.
Okučani 10,00% 127/19. 1.I.20.
Orle 5,00% 107/19. 1.XII.19.
Otok (Dalmatinski) 5,00% 87/19. 1.X.19.
Perušić 2,00% 140/20. i 141/21. 1.I.22.
Petlovac 5,00% 119/19. 14.XII.19.
Petrijanec 5,00% 130/17. 1.I.18.
Petrijevci 5,00% 121/19. 1.I.20.
Pirovac 6,00% 127/20. 1.XII.20.
Pisarovina 6,00% 61/17. i 125/19. 1.VII.17.
Plitvička jezera 8,00% 5/18. , 20/22. 1.I.18.
Podbablje 6,00% 40/18. 1.VI.18.
Podcrkavlje 5,00% 102/17. 1.XI.17.
Podgora 10,00% 47/17. 1.VI.17.
Podgorač 5,00% 126/17. 1.I.18.
Podstrana 10,00% 125/19. 4.XII.19.
Pokupsko 5,00% 5/18. 1.II.18.
Polača 10,00% 70/17. 1.VIII.17.
Popovac 3,00% 121/17. 1.I.18.
Preseka 5,00% 50/17. 1.VI.17.
Primošten 10,00% 7/18. 1.II.18.
Proložac 5,00% 34/18. 1.V.18.
Pučišća 5,00% 132/17. 1.I.18.
Pušća 10,00% 22/19. 1.IV.19.
Radoboj 8,00% 118/18. 1.I.19.
Rakovec 3,00% 61/17. 1.VII.17.
Rakovica 8,00% 41/17. 1.V.17.
Raša 6,00% 78/17. 1.IX.17.
Ravna Gora 7,50% 121/19. i 18/20. 19.XII.19.
Rešetari 10,00% 111/01. i 3/06. 2.II.06.
Ribnik 5,00% 27/17. i 2/18. 1.IV.17.
Runovići 6,00% 2/18. 13.I.18.
Ružić 5,00% 69/19. 1.VIII.19.
Sibinj 10,00% 95/17. 1.X.17.
Sračinec 5,00% 95/17., 122/17. i 2/23. 1.X.17.
Stara Gradiška 5,00% 7/23. 1.V.17.
Stari Mikanovci 10,00% 97/17. 1.X.17.
Staro Petrovo Selo 10,00% 70/17. 1.VIII.17 .
Stupnik 6,00% 44/17. 1.VI.17.
Sutivan 10,00% 20/18. 1.IV.18.
Sveta Nedelja

(u Istri - Labin)
6,00% 127/17. 1.I.18.
Sveti Đurđ 5,00% 3/10. 1.I.10.
Sveti Filip i Jakov 10,00% 128/19. 1.I.20.
Sveti Ilija 10,00% 113/13. 1.X.13.
Sveti Lovreč 5,00% 65/04., 136/13. i 123/19. 1.I.14.
Sveti Petar u Šumi 7,00% 2/02. 1.I.02.
Svetvinčenat 5,00% 126/17. 1.I.18.
Škabrnja 10,00% 6/20. 1.I.20.
Špišić Bukovica 9,00% 130/07. i 146/20. 1.I.08.
Štitar 5,00% 16/18. 1.II.18.
Tinjan 5,00% 2/23. 1.X.02.
Tisno 9,00% 88/17. 1.X.17.
Tordinci 5,00% 6/18. 1.II.18.
Tribunj 6,00% 91/20. i 146/22. 1.I.21.
Trnovec Bartolovečki 7,00% 107/19. i 152/22. 1.I.20.
Trpanj 10,00% 4/02. 1.II.02.
Tučepi 10,00% 99/17. i 155/22. 1.XI.17.
Udbina 5,00% 125/02., 126/22. 1.III.02.
Unešić 5,00% 90/17., 3/18. i 151/22. 1.X.17.
Vela Luka 9,00% 119/01. 1.I.02.
Velika Kopanica 7,00% 104/17. 1.XI.17.
Veliki Bukovec 5,00% 78/17., 110/18. i 17/19. 1.IV.19.
Veliko Trgovišće 7,50% 72/18. 1.IX.18.
Vidovec 7,00% 24/20., 83/2021. i 141/22. 1.I.2022.
Vinica 5,00% 3/03. i 9/03. 1.I.03.
Visoko 10,00% 146/05. i 147/20. i 145/21. 1.I.06.
Višnjan 5,00% 5/23. 21.XII.19.
Vižinada 3,00% 52/18. 14.VI.18.
Vladislavci 10,00% 69/17. 1.VIII.17.
Vođinci 10,00% 82/17. 1.IX.17.
Vojnić 7,50% 4/23. 1.III.18.
Vrbanja 5,00% 153/02. i 138/22. 1.I.03.
Vrbje 3,00% 128/19. 1.I.20.
Vrhovine 5,00% 127/19. 1.I.20.
Zagvozd 6,00% 62/17. 8.VII.17.
Zlatar Bistrica 5,00% 136/20. 1.I.21.
Zmijavci 8,00% 130/17. 29.X.17.
Žminj 5,00% 57/18. 1.VII.18.
Žumberak 3,00% 125/02. i 155/22. 1.I.03.
Župa Dubrovačka 10,00% 115/19. 1.XII.19.

Napomena:

Treba voditi računa o Zakonu o područjima gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 86/06. do 110/15.). Primjerice, u sastavu grada Zagreba su naselja na koja se također odnosi obveza plaćanja prireza po stopi od 18% (Sesvete, Botinec, Ivanja Reka, Kašina, Strmec, Prepuštovec i dr.).

1.5. OBRAČUN PLAĆE

Primjer obračuna plaće daje se u nastavku.

Tablica 10. Shema obračuna plaća u 2023.

Red. br. OPIS Obračun plaća
1. PLAĆA (bruto)  
2.

Doprinosi za MO:

I. stup

II. stup

20 %

15 %

5 %

3. DOHODAK Red. br. 1 – 2
4. Osnovni osobni odbitak 530,90
5. Osobni odbitak za djecu i uzdržavane članove obitelji 331,81 x faktor
6. Porezna osnovica Red. br. 3 – 4 – 5
7. Porez

do 3.981,69 x 20 %

iznad 3.981,69 x 30 %

8. Prirez Ako je propisano plaćanje prireza u gradu ili općini = red. br. 7. x stopa
9. Ukupno porez i prirez Porez x kpr ili red. br. 7. + 8.
10. Neto plaća Red. br. 3 – 9
11. Doprinos za obvezno zdrav. osig. 16,5 %
12. Ukupno trošak poslodavca (red. br. 1 + 11)

Tablica 11. Formule za preračunavanje neto plaće u bruto plaću

Red. br. VISINA PLAĆE ZA ODABIR FORMULE FORMULA ZA PRERAČUNAVANJE
1. N < O Bp = N x 1,25
2. N < 3.981,69 – 796,34 × Kpr + O Bp = [(N-O) x kppr 20] + O  
0,80
3. N > 3.981,69 – 796,34 × Kpr + O – bez ograničenja Bp = 3.981,69 + O + [N-(3.981,69 – 796,34 × Kpr + O)] x Kppr 30  
0,80
4.

N>3.981,69 – 796,34 × Kpr + O

N< 6.562,46 – [796,34 Kpr + (2.580,77-O) x 0,30 Kpr]

-sa ograničenjem

Bp= {3.981,69+O +[N - (3.981,69 – 796,34 Kpr + O)] x kppr 30} + 1.640,61
           

N = neto plaća

O = osobni odbitak

Bp = bruto plaća

kpr = koeficijent prireza

Kppr 20 = koeficijent poreza i prireza za stopu 20%

Kppr 30 = koeficijent poreza i prireza za stopu 30%

PRIMJENA FORMULA NA PRIMJERIMA

Formula br. 1.

N < O

Bp = N x 1,25

Primjer:

N = 500,00 €

Bp = 500,00 x 1,25 = 625,00 €

Provjera ispravnosti formule br. 1:

Red. br. OPIS SVOTA
1. Bruto-plaća 625,00
2.

Doprinosi iz plaće: 20 %

I. stup 15 %

II. stup 5 %

125,00

93,75

31,25

3. Dohodak (red. br. 1 – 2) 500,00
4. Osobni odbitak 500,00
5. Porezna osnovica (red. br. 3 – 4) 0,00
6. Porez 0,00
7. Prirez 0,00
8. Ukupno porez i prirez (red. br. 6 + 7) 0,00
9. Neto-plaća (red. br. 8) 530,90
10. Doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5 % 103,13
11. Ukupno trošak plaće (red. br. 1 + 10) 728,13

Formula br. 2.

N < 3.981,69 – 796,34 × Kpr + O

Bp = [(N-O) x kppr 20] + O  
0,80

Primjer:

N = 1.000,00 €

prirez 18%

O = 530,90

N < 3.981,69 – 796,34 x 1,18 + 530,90

Bp = [(1.000,00 – 530,90) x 1,3089005236] + 530,90 =
0,80
Bp = 1.166,91 = 1.431,13
0,80

Provjera ispravnosti formule br. 2:

Red. br. OPIS SVOTA
1. Bruto-plaća 1.431,13
2.

Doprinosi iz plaće: 20 %

I. stup 15 %

II. stup 5 %

286,23

214,67

71,56

3. Dohodak (red. br. 1 – 2) 1.144,90
4. Osobni odbitak 530,90
5. Porezna osnovica (red. br. 3 – 4) 614,00
6. Porez 122,80
7. Prirez 18 % 22,10
8. Ukupno porez i prirez (red. br. 6 + 7) 144,90
9. Neto-plaća (red. br. 8) 1.000,00
10. Doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5 % 236,14
11. Ukupno trošak poslodavca (red. br. 1 + 10) 1.667,27

Formula br. 3. – bez ograničenja

N > 3.981,69 – 796,34 × Kpr + O

Bp = 3.981,69 + O + [N-(3.981,69 – 796,34 × Kpr + O)] x Kppr 30  
0,80

Primjer:

N = 6.000,00 €

O = 530,90

prirez = 18 %

Bp = 3.981,69 + 530,90 + [6.000,00 – (3.981,69 – 796,34 x 1,18 + 530,90)] x 1,5479876161  
0,80
Bp = 4.512,59 + [6.000,00 – (3.981,69 – 939,68 + 530,90)] x 1,5479876161  
0,80
Bp = 4.512,59 + [6.000,00 – 3.572,91 ] x 1,5479876161  
0,80
Bp = 4.512,59 + 3.757,11 = 10.337,14
0,80

Provjera ispravnosti formule br. 3:

Red. br. O P I S SVOTA
1. Bruto-plaća 10.337,14
2.

Doprinosi iz plaće: 20 %

I. stup 15 %

II. stup 5 %

2.067,43

1.550,57

516,86

3. Dohodak (red. br. 1 – 2) 8.269,71
4. Osobni odbitak 530,90
5. Porezna osnovica (red. br. 3 – 4) 7.738,81
6.

Porez 3.981,69 x 20 %

3.757,11 x 30 %

Ukupno porez

796,34

1.127,14

1.923,48

7. Prirez 18 % 346,23
8. Ukupno porez i prirez (red. br. 6 + 7) 2.269,71
9. Neto-plaća (red. br. 8) 6.000,00
10. Doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5 % 1.705,63
11. Ukupno trošak poslodavca 12.042,77

Formula br. 4. (ograničenje doprinosa za mirovinsko osiguranje na mjesečnoj razini – 1.640,61 €)

N>3.981,69 – 796,34 × Kpr + O

N< 6.562,46 – [796,34 Kpr + (2.580,77-O) x 0,30 Kpr]

Bp = {3.981,69 + O +[N- (3.981,69 – 796,34 Kpr+O)] x kppr30} + 1.640,61

Primjer:

N = 10.000

O = 530,90

prirez 18 %

Bp = {3.981,69 + O +[N- (3.981,69 – 796,34 Kpr+O)] x kppr30} + 1.640,61

Bp = {3.981,69 + 530,90 + [10.000,00 –

(3.981,69 – 796,34 × 1,18 + 530,90)] × 1,5479876161} + 1.640,61

Bp = {4.512,59 + [10.000 – 3.572,91] × 1,5479876161} + 1.640,61

Bp = {4.512,59 + 9.949,06} + 1.640,61 = 16.102,26

Provjera ispravnosti formule br. 4:

Red. br. O P I S SVOTA
1. Bruto-plaća 16.102,26
2.

Doprinosi iz plaće: 8.203,08 × 20 %

I. stup 15 %

II. stup 5 %

1.640,61

1.230,46

410,15

3. Dohodak (red. br. 1 – 2) 14.461,65
4. Osobni odbitak 530,90
5. Porezna osnovica (red. br. 3 – 4) 13.930,75
6.

Porez :

po stopi: 3.981,69 x 20 %

po stopi: 9.949,06 x 30 %

Ukupno porez

796,34

2.984,72

3.781,06

7. Prirez 18% 680,59
8. Ukupno porez i prirez (red. br. 6 + 7) 4.461,65
9. Neto-plaća (red. br. 8) 10.000,00
10. Doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5 % 2.656,87
11. Ukupno trošak poslodavca (red. br.1 + 11) 18.759,13

Tablica 12. Izračunani koeficijenti za preračunavanje neto plaće u bruto plaću

Stopa prireza po gradovima i općinama Kpr Kppr 20 Kppr 30
0% 1,000 1,2500000000 1,4285714286
1% 1,010 1,2531328321 1,4347202296
2% 1,020 1,2562814070 1,4409221902
3% 1,030 1,2594458438 1,4471780029
4% 1,040 1,2626262626 1,4534883721
5% 1,050 1,2658227848 1,4598540146
6% 1,060 1,2690355330 1,4662756598
6,25% 1,063 1,2698412698 1,4678899083
6,50% 1,065 1,2706480305 1,4695077149
7% 1,070 1,2722646310 1,4727540501
7,50% 1,075 1,2738853503 1,4760147601
8% 1,080 1,2755102041 1,4792899408
9% 1,090 1,2787723785 1,4858841010
10% 1,100 1,2820512821 1,4925373134
12% 1,120 1,2886597938 1,5060240964
13% 1,130 1,2919896641 1,5128593041
14% 1,140 1,2953367876 1,5197568389
15% 1,150 1,2987012987 1,5267175573
18% 1,180 1,3089005236 1,5479876161

Formule za izračunavanje koeficijenata:

Kppr 20 = koeficijent za preračun poreza po stopi 20 uvećanoj za prirez

Kppr 20 = 20 x kpr + 1
100 – (20 x kpr)

Npr. prirez = 18 %

Kpr = (18 : 100) + 1 = 1,18

Kppr 20 = 20 x 1,18 + 1 = 23,60 + 1 = 23,60 + 1 = 1,30890052
100 – (20 x 1,18) 100 – 23,60 76,40

Kppr 30 = koeficijent za preračun poreza po stopi 30 uvećanoj za prirez

Kppr 30 = 30 x kpr + 1
100 – (30 x kpr)

Npr. prirez = 10 %

Kpr = (10 : 100) + 1 = 1,10

Kppr 30 = 30 x 1,10 + 1 = 33,00 + 1 = 33,00 + 1 = 1,49253731
100 – (30 x 1,10) 100 – 33,00 67,00

1.6. BLAGDANI I NERADNI DANI

Prilikom utvrđivanja rasporeda radnog vremena, ali i vođenja evidencije radnog vremena te obračuna plaće, poslodavci trebaju uzeti u obzir i blagdane i ostale neradne dane u koje radnici, u pravilu, ne rade, odnosno oslobođeni su od obveze rada uz pravo na naknadu plaće.

Blagdani i neradni dani u RH utvrđeni su odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH (Nar. nov., br. 110/19., dalje: Zakon o blagdanima), i to kako slijedi:

Tablica 13. Blagdani i neradni dani u RH u 2023. godini:

Blagdan Datum Dan
Nova godina 1. siječnja nedjelja
Sveta tri kralja 6. siječnja petak
Uskrs 9. travnja nedjelja
Uskrsni ponedjeljak 10. travnja ponedjeljak
Praznik rada 1. svibnja ponedjeljak
Dan državnosti 30. svibnja utorak
Tijelovo 8. lipnja četvrtak
Dan antifašističke borbe 22. lipnja četvrtak
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza subota
Velika Gospa 15. kolovoza utorak
Dan svih svetih 1. studenoga srijeda
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga subota
Božić 25. prosinca ponedjeljak
Sveti Stjepan 26. prosinca utorak

Vezano uz pitanje blagdana i obračuna plaće, treba napomenuti da postoje tri moguće situacije [1] :

1) Ako bi radnik u skladu sa svojim rasporedom radnog vremena određenog datuma trebao raditi, ali taj dan ne radi zato što je blagdan ili neradni dan određen Zakonom o blagdanima, radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u skladu s čl. 5. Zakona o blagdanima i čl. 95. Zakona o radu. U evidenciji radnog vremena se ti sati upisuju u rubriku: neradni dani i blagdani utvrđeni posebnim propisom.

2) Ako blagdan ili neradni dan pada u dan kada bi radnik prema svom rasporedu rada trebao raditi i taj dan zaista i radi, radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću za rad blagdanom u skladu s čl. 94. Zakona o radu (Zakon o radu ne određuje visinu povećanja plaće, već se povećanje plaće za rad na dane blagdana utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu). U evidenciji radnog vremena se ti sati upisuju u rubriku: rad u dane blagdana ili neradne dane utvrđene posebnim propisom.

3) Ako radnik u dane blagdana ne radi jer i inače prema svom rasporedu radnog vremena nije taj dan trebao raditi (npr. kod preraspodjele ili nejednakoga radnog vremena ako blagdan pada u slobodan dan ili blagdan pada u subotu ili nedjelju ili drugi dan na koji radnik inače ne radi ili slično), radnik ne ostvaruje pravo na plaću niti naknadu plaće.

Pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u RH imaju pravo na (dodatne) neradne dane u dane vjerskih blagdana (čl. 3. Zakona o blagdanima), i to:

  • kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana,
  • kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka,
  • pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana,
  • pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana.

1.7. OBRAČUN PLAĆE PREMA RADNIM SATIMA

Plaću je moguće ugovoriti kao mjesečnu svotu plaće (tzv. fiksna svota plaće), ali je isto tako moguće i ugovaranje plaće po satu (tzv. plaća po satu). U praksi (poglavito u kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu) je često i određivanje odnosno ugovaranje plaće kao umnoška osnovice za obračun plaće i određenog koeficijenta, primjerice koeficijenta radnog mjesta ili slično. Kada se plaća ugovara po satu rada, ona ovisi o odrađenom mjesečnom fondu sati.

Zakon o radu ne propisuje mjesečni fond sati već mjesečni fond sati poslodavca izračunava ovisno o konkretnom rasporedu radnog vremena radnika.

Konkretan raspored punoga ili nepunoga radnog vremena se utvrđuje kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako raspored nije utvrđen na jedan od tih načina, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac svojom pisanom odlukom.

Poslodavci za radnike koji rade u punom radnom vremenu koje je raspoređeno od ponedjeljka do petka po 8 sati dnevno (od 8 do 16 h, od 9 do 17 h i sl.) mogu koristiti tablicu 14. za izračun mjesečnog fonda sati i svote plaća, ako je pritom plaća radnika ugovorena po satu rada ili prema određenim bodovima.

Tablica 14. Radni i neradni dani i sati u 2023. za radno vrijeme od 40 sati tjedno, od ponedjeljka do petka – 8 sati dnevno

Mjesec Radni i neradni dani u 2023. Radni i neradni sati u 2023.
*Radni *Neradni Ukupno Radni Neradni Ukupno
Siječanj 21 1 22 168 8 176
Veljača 20 0 20 160 0 160
Ožujak 23 0 23 184 0 184
Travanj 19 1 20 152 8 160
Svibanj 21 2 23 168 16 184
Lipanj 20 2 22 160 16 176
Srpanj 21 0 21 168 0 168
Kolovoz 22 1 23 176 8 184
Rujan 21 0 21 168 0 168
Listopad 22 0 22 176 0 176
Studeni 21 1 22 168 8 176
Prosinac 19 2 21 152 16 168
UKUPNO 250 10 260 2000 80 2080

* U zbroj radnih dana ulaze radni dani od pon-pet

Poslodavci kod kojih je puno radno vrijeme raspoređeno od ponedjeljka do subote, s time da radnik radi 7 sati dnevno od ponedjeljka do petka, a 5 sati subotom, mogu za izračun mjesečnog fonda sati i svote plaća koristiti tablicu danu u RRIF-u br. 1/23. na str. 61.

Svi ostali poslodavci trebaju izračunavati mjesečni font sati za svakog radnika pojedinačno, ovisno o njegovom rasporedu radnog vremena. Više o izračunu plaće na temelju različitih rasporeda radnog vremena radnika pročitajte u RRIF br. 1/23. str. 61-73.

Tablica 15. Pregled radnih dana i sati po godinama i mjesecima od 2010. do 2023.

God. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Ukupno
Rad. dani Broj sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj Sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj sati Rad. dana Broj sati
2010. 21 168 20 160 23 184 22 176 21 176 22 168 22 176 22 176 22 176 21 168 22 176 23 184 261 2.088
2011. 21 168 20 160 23 184 21 168 22 176 22 168 21 168 23 184 22 176 21 168 22 176 22 176 260 2.080
2012. 22 176 21 168 22 176 21 168 23 184 21 168 22 176 23 184 20 160 23 184 22 176 21 168 261 2.088
2013. 23 184 20 160 21 168 22 176 23 184 20 160 23 184 22 176 21 168 23 184 21 168 22 176 261 2.088
2014. 23 184 20 160 21 168 22 176 22 176 21 168 23 184 21 168 22 176 23 184 20 160 23 184 261 2.088
2015. 22 176 20 160 22 176 22 176 21 168 22 176 23 184 21 168 22 176 22 176 21 168 22 176 261 2.088
2016. 21 168 21 168 23 184 21 168 22 176 22 176 21 168 23 184 22 176 21 168 22 176 22 176 261 2.088
2017. 22 176 20 160 23 184 20 160 23 184 22 176 21 168 23 184 21 168 22 176 22 176 21 68 260 2.080
2018. 23 184 20 160 22 176 21 168 23 184 21 168 22 176 23 184 20 160 23 184 22 176 21 168 261 2088
2019. 23 184 20 160 21 168 22 176 23 184 20 160 23 184 22 176 21 168 23 184 21 168 22 176 261 2.088
2020. 23 184 20 160 22 176 22 176 21 168 22 176 23 184 21 168 22 176 22 176 21 168 23 184 262 2.096
2021. 21 168 20 160 23 184 22 176 21 168 22 176 22 176 22 176 22 176 21 168 22 176 23 184 261 2.088
2022. 21 168 20 160 23 184 21 168 22 176 22 176 21 168 23 184 22 176 21 168 22 176 22 176 260 2.080
2023. 22 176 20 160 23 184 20 160 23 184 22 176 21 168 23 184 21 168 22 176 22 176 21 168 260 2.080

1.8. NAKNADE PLAĆE ZA VRIJEME BOLOVANJA ZBOG BOLESTI I DRUGE PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD

Visina naknade plaće na teret HZZO-a, ovisi o činjeni imali osiguranik:

  • ostvaren staž u osiguranju najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju – Nar. nov., br. 80/13. – 98/19.).
  • ima li u šest mjeseci koji prethode mjesecu kada je bolestan isplaćene barem dvije plaće (ili naknade plaće na teret poslodavca)

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz i na plaću te poreza na dohodak i prireza.

Od 43. odnosno 8. dana bolovanja za invalide rada, nadoknadu isplaćuje poslodavac samo u neto-svoti utvrđenoj u visini prosječno isplaćenih plaća u šest mjeseci prije mjeseca kada je počelo bolovanje), bez obračunavanja doprinosa, poreza na dohodak i prireza, a zatim podnosi zahtjev za refundaciju naknade HZZO-a (čl. 41. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). U slučaju da poslodavac koristi servis e- zdravstveno, kod podnošenja zahtjeva za refundacijom bolovanja, podatke o privremenoj nesposobnosti sadržane u tiskanici (doznaku) HZZO preuzima iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava, te „doznaku“ nije potrebno dostavljati u fizičkom obliku u HZZO.

Naknada koju isplaćuje ili refundira na svoj teret HZZO, ne može isplatiti manje od osnovice prosječne plaće isplaćene u 6 mjeseci prije mjeseca kada je nastupilo bolovanje i to:

  • za prvih šest kalendarskih mjeseci neprekidnog bolovanja
  • do 6 mjeseci 70 %
  • od 6 mjeseci 80 %
  • zbog komplikacija u trudnoći 100 %
  • za njegu djeteta do dobi tri godine 100 %
  • zbog korištenja rodiljnog dopusta 100 %

Naknada plaće koju isplaćuje HZZO utvrđena na prethodno opisani način ne može iznositi više od 565,04 eura. U slučaju da radnik nema prethodno utvrđeni staž 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima naknada iznosi najviše 110,36 eura mjesečno. Ako je u šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je započelo bolovanje isplaćena samo jedna plaće, osnovica se određuje od najniže osnovice za obračun doprinosa koja za 2023. godinu iznosi 519,53 eura (ali nakon umanjenja za doprinose porez i prirez), osim kad je riječ o bolovanju zbog ozljede na radu.

U nastavku se daje pregled obveznika nositelja i osnovica za utvrđivanje naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Tablica 16. Pregled nadoknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad

Red. br. PRIVREMENA NESPOSOBNOST ZA RAD OSNOVICA ZA UTVRĐIVANJE NAKNADE PLAĆE % od osnovice mjesečno OBVEZNIK ISPLATE NADOKNADE PLAĆE Nositelj troškova nadoknade
do 42 kalendarska dana privremene nesposobnosti za rad odnosno za invalida rada do 7 kalendarska dana od 43 kalendarska dana privremene nesposobnosti rad odnosno od 8 kalendarska dana za invalida rada od prvog dana privremene nesposobnosti za rad
1. – zbog bolesti ili ozljede (osim ozljede- na radu) odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu prosječna svota plaće koja je osiguraniku isplaćena u šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji se teret isplaćuje

ne manje od 70 % a najmanje 110,36 eura, a najviše

565,04 eura

do 42 dana odnosno 7 dana za invalida rada, poslodavac a od 43. dana odnosno 8 dana za invalida rada HZZO poslodavac uz obračun obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza HZZO
2. – zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti u mjestu prebivališta, odnosno boravišta

ne manje od 70 %

najmanje 110,36 eura

a ne više od 565,04 eura

poslodavac (od 43 dana privremene nesposobnosti za rad odnosno 8 dana za invalida rada HZZO vraća nadoknadu u roku od 45 dana od podnošenja zahtjeva) poslodavac uz obračun obveznih doprinosa poreza na dohodak i prireza HZZO
3. – izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a

100 %

najmanje 110,36 eura

a ne više od 565,04 eura

HZZO izravno osiguraniku HZZO
4. – određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje prosječna svota plaće koja je osiguraniku isplaćena

u šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj

na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu,

neovisno na čiji se teret isplaćuje

ne manje od 70 %

najmanje 110,36 eura

a ne više od 565,04 eura

poslodavac ( HZZO vraća nadoknadu u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva) HZZO
5. – određen da njeguje oboljelo dijete do 3. godine

100 % (najmanje 110,36 eura

a ne više od 565,04 eura)

poslodavac ( HZZO vraća nadoknadu u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva) HZZO
6. – određen da njeguje oboljelo dijete starije od 3 godine i supružnika

ne manje od 70 %

(najmanje 110,36 eura

a ne više od 565,04 eura)

poslodavac (HZZO vraća nadoknadu u roku od 30 dana) HZZO
7. – zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,

100 %

(najmanje 110,36 eura

a ne više od 565,04 eura)

HZZO izravno osiguraniku HZZO
8. – zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu

100 %

(bez ograničenja)

Državni proračun izravno osiguraniku HZZO
9. – zbog ozljede na radu ili nastale profesionalne bolesti

100 %

(bez ograničenja)

poslodavac (a HZZO vraća u roku od 45 dana od podnošenja zahtjeva) HZZO

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22.) propisuje se pravo roditelja na rodiljne i roditeljske potpore. U nastavku se daje pregled rodiljnih i roditeljskih naknada.

Napomena:

Uvjet prethodnog osiguranja se razlikuje od uvjeta prethodnog osiguranja za slučaj utvrđivanja naknade za bolovanje i iznosi šest mjeseci neprekidno odnosno devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (članak 32. stavak 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Tablica 17. Pregled rodiljnih i roditeljskih naknada

Red.

br.

Korisnik rodiljne

i roditeljske potpore
Rodiljna potpora Roditeljska potpora (prvih 6 odnosno 8 mjeseci) Roditeljska potpora za blizance, treće i svako sljedeće dijete – nakon isteka 6 odnosno 8 mjeseci
1. ZAPOSLENI RODITELJ Osobe u radnom odnosu, službenici i namještenici, osobe imenovane na stalne dužnosti i ostali

100% od osnovice za naknadu plaće (prosječni iznos plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca započinjanja prava)

- bez ograničenja

100% od osnovice za naknadu plaće (prosječni iznos plaće isplaćene u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca započinjanja prava), ali ne više od 995,44 €

551,80 € tijekom korištenja dopusta,

485,58 € za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena

1. ZAPOSLENI RODITELJ Osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditelji njegovatelji i njegovatelji, osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata 551,80 € 551,80 € 551,80 €
2. SAMOZAPOSLENI RODITELJ Obrtnici, slobodna zanimanja, profesionalne djelatnosti, poljoprivrednici koji vode poslovne knjige 100 % od osnovice za naknadu plaće (mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze na dohodak i prirez) bez ograničenja 100 % od osnovice za naknadu plaće na koju je samozaposleni roditelj uplatio doprinose u prethodnih 6 mjeseci nakon smanjenja za doprinose iz plaće te porez na dohodak i prirez, ali ne više od 995,44 €

551,80 € tijekom korištenja dopusta,

485,58 € za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena

3. ZAPOSLENI ILI SAMOZAPOSLENI RODITELJ KOJI NE ISPUNJAVA UVJET PRETHODNOG OSIGURANJA Prethodno osiguranje u trajanju od šest mjeseci neprekidno ili devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine 551,80 € 551,80 € 551,80 €
4. RODITELJ KOJI OSTVARUJE DRUGI DOHODAK Na drugi dohodak su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja a roditelj je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju 309,01 € 309,01 € 309,01 €
5. RODITELJ POLJOPRIVREDNIK KOJI NIJE OBVEZNIK POREZA NA DOHODAK ILI POREZA NA DOBIT Obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac odnosno ako poljoprivrednu djelatnost obavlja u obliku samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva te ako je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada ili kao korisnik prava na mirovinu 309,01 € 309,01 € 309,01 €
6. NEZAPOSLENI RODITELJ U skladu s propisima o tržištu rada ima priznat status nezaposlene osobe 309,01 € 309,01 € 309,01 €
7. MAJKA IZVAN SUSTAVA RADA Korisnik mirovine ili osoba koja se prema propisima o socijalnoj skrbi ne smatra sposobnom za rad ili je redoviti učenik odnosno redoviti student ili korisnik koji nema uvjete za ostvarenje statusa korisnika, a ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju 309,01 € 309,01 € 309,01 €

Osim rodiljnih i roditeljskih potpora, zaposleni otac ima pravo, nakon rođenja djeteta, na očinski dopust u neprekidnom trajanju, ovisno o broju rođene djece:

  • od deset radnih dana za jedno dijete,
  • od 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece.

Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust zaposleni otac ima pravo na naknadu plaće u svoti od 100 % od osnovice za naknadu plaće, prema šestomjesečnom prosjeku, bez ograničenja, ali uz uvjet staža osiguranja. Više o očinskom dopusti vidjeti: RRIF br. 10/22, str. 7

1.9. OBRAČUN NAKNADE ZBOG NEZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDNOŠĆU

Obvezu zapošljavanja osoba s invalidnošću uređuje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov. br. 15/ 13. do 32/20.), Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 75/18.), Pravilnik u utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 75/18. do 37/20.). i Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 75/18. i 120/18.).

Svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika imaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invalidnošću, što znači da trebaju zaposliti osobe s invalidnošću ili ispuniti zamjensku kvotu zapošljavanja (vidi RRIF br. 2/23.).

Poslodavci koji imaju manje od 20 zaposlenih, nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja.

Postoje izuzeća od ukupnog broja zaposlenih na temelju kojeg se utvrđuje kvota (više u RRIF br. 1/22. str. 112.)

Kvota zaposlenih osoba s invaliditetom prati se na mjesečnoj bazi, a referentni datum za utvrđivanje broja radnika je zadnji dan u mjesecu i utvrđuje se na slijedeći način:

Kvota zaposlenih osoba s invalidnošću = ukupan broj zaposlenika

na zadnji dan u mjesecu
x 3 %

Obračun novčane naknade

Ako do kraja svakog mjeseca obveznik zapošljavanja osoba s invaliditetom nije ispunio obvezu redovnog ili zamjenskog zapošljavanja treba za taj mjesec obračunati novčanu naknadu a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Novčana naknada za razdoblje siječanj-prosinac 2023. iznosi 140 eura (20 % od minimalne plaće koja za 2023., koja iznosi 700,00 eura) MJESEČNO za svaku osobu koju su trebali zaposliti.

Naknada se više ne prikazuje u JOPPD u

Uplatni račun za uplatu novčane naknade je slijedeći:

Prihod državnog proračuna:

HR1210010051863000160

Poziv na broj odobrenja:

HR68   5118 – OIB poslovnog subjekta

Napomena:

Opširnije o načinu obračuna i uvjetima zapošljavanja osoba s invalidnošću može se pročitati RRIF-u br. 2/23.

2. UPLATNI RAČUNI ZA DOPRINOSE, POREZE I PRIREZ IZ I NA PLAĆE

Tablica je sastavljena sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2022. godini.

Tablica 18. Pregled uplatnih računa doprinosa iz i na plaće i prireza na dohodak od nesamostalnog rada

Naziv doprinosa/poreza IBAN primatelja Model Poziv na broj primatelja
Osobna primanja (PLAĆA) zaposlenika – doprinosi**

Doprinos za mirovinsko osiguranje

– na temelju generacijske solidarnosti (20 % ili 15 %)

HR1210010051863000160 HR68 8168 – OIB (isplatitelja doprinosa) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (5 %) HR7610010051700036001 HR68 2283 – OIB (isplatitelja doprinosa) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)
Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje (16,5 %) HR6510010051550100001 HR68 8486 – OIB (isplatitelja doprinosa) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)
Doprinos za zaštitu zdravlja na radu temeljem radnog odnosa (0,5 %)* HR6510010051550100001 HR68 8630 – OIB (isplatitelja doprinosa) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)
Doprinos za zapošljavanje (1,6 % ili 1,7 %)* HR1210010051863000160 HR68 8753 – OIB (isplatitelja doprinosa) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)
Osobna primanja (plaća) zaposlenika – doprinosi za beneficirani radni staž
Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem HR1210010051863000160 HR68 8192 – OIB (isplatitelja doprinosa) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)
Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž računa s povećanim trajanjem HR7610010051700036001 HR68 2321 – OIB (isplatitelja doprinosa) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)
Doprinosi za službeni put, službeni boravak, izaslanje u inozemstvo zaposlenika
Posebni doprinos za korištenje zdravstvenom zaštitom u inozemstvu HR6510010051550100001 HR68 8508 – OIB (isplatitelja doprinosa) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)
Porez i prirez na dodadak OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAĆE)
Plaća radnika, poduzetnička plaća i ostali dohodak od nesamostalnog rada IBAN grada/općine prema prebivalištu obrtnika. HR68 1880 – OIB (isplatitelja dohotka) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)
Isplata dohotka od nesamostalnog rada- mirovine oporezive u RH
Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada – MIROVINE IBAN grada/općine prema prebivalištu primatelja mirovine HR68 1899 – OIB (isplatitelja poreza, tj. obveznika uplate poreza) – oznaka izvješća JOPPD-a (GGXXX)

* za obveze doprinosa vezanih za razdoblje provedeno u osiguranju prije 1. 1. 2019.

** na iste pozive na broj primatelja uplaćuju se osobna primanja zaposlenika zaposlenih u konzularnim predstavništvima

2.1. OZNAKE NA NALOZIMA ZA ISPLATU NETO PRIMITAKA

U nalozima za isplatu neto plaće i drugog dohotka isplatitelji su obvezni ispuniti polja „poziv na broj platitelja“ i „poziv na broj primatelja“ na način kako je prikazano u nastavku.

U polju „POZIV NA BROJ PLATITELJA“ za isplatu plaće i drugog dohotka treba upisati:

Model   Poziv na broj platitelja
HR67   OIB (isplatitelja) – oznaka JOPPD – X

Pri čemu je podatak X:

X Opis oznake – podatka o isplaćenoj plaći

i drugom dohotku
0 isplata plaće
1 isplata prvog dijela plaće
2 isplata drugog dijela plaće
3 isplata plaće koja ne podliježe uplati doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
4 isplate plaća koje ne podliježu uplati doprinosa na osnovicu
5 isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka sve do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka
6 isplata plaće koja ne podliježe uplati doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i uplati doprinosa na osnovicu
7 isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate plaće, još nije odlučeno
8 isplata primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak
9 isplata naknade plaće od strane poslodavca (naknade za bolovanje na teret HZZO-a)
10 isplata mirovine
11 isplata dohotka od osiguranja
12 isplata dohotka od kapitala
13 isplata dohotka od posebne vrste imovine
14 isplata dohotka od imovinskih prava
15 isplata drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa

Napomena:

Za isplate neoporezivih primitaka polja Model i Poziv na broj platitelja nisu obvezni podatci stoga se kao Model uobičajeno upisuje HR99, a polje poziv na broj ostavlja se prazno.

U polju „POZIV NA BROJ PRIMATELJA“ za isplatu plaće i drugog dohotka treba upisati:

Model   Poziv na broj primatelja
HR69   40002-OIB (isplatitelja) – oznaka osobnog primanja

Oznake osobnih primanja: [2]

Oznaka Vrste osobnih primanja Primanje zaštićeno od ovrhe u cijelom iznosu Neoporeziv primitak iz

čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak
100 Osobno primanje isplaćeno u cijelosti NE  
110 Isplata dijela osobnog primanja – zaštićeni dio DA  
120 Osobno primanje umanjeno za zaštićeni dio NE  
130 Ugovor o djelu – zaštićeni dio DA  
140 Rad za vrijeme školovanja – zaštićeni dio DA Nagrada za praktičan rad
150 Isplata dividende NE  
160 Naknada članova Upravnog vijeća, Skupština, Nadzornih odbora NE  
170 Primanja od iznajmljivanja turističkih kapaciteta NE  
180 Najam NE  
190 Prijevoz – zaštićeni dio DA Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim/međumjesnim javnim prijevozom do svote koja se smatra neoporezivom
191 Topli obrok, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima DA Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika
200 Službeni put – zaštićeni dio DA Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju, naknade troškova noćenja na službenom putovanju i ostali troškovi koji se nadoknađuju radniku u vezi sa službenim putem a koji se smatraju neoporezivim primitkom
210 Terenski dodatak, dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službena putovanja – zaštićeni dio DA Dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za rad na terenu do svote koja je neoporeziva , per diem dnevnice
220 Naknada za odvojeni život NE Naknade za odvojeni život od obitelji
230 Naknada za bolovanje DA Naknada za bolovanje na teret poslodavca i na teret HZZO-a
240 Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe NE Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

(do 0,40
/km)
250 Naknada za prekovremeni rad, bonusi, stimulacije, ostale nagrade, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima DA

Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do svote od 995,43 .

Nagrade radnicima za navršenih 10/15/20/25/30/35/40 godina radnog staža,

0260 Regres, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima DA Prigodne nagrade – regres do svote koja je neoporeziva
270 Božićnica, uskrsnica , do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima DA Prigodne nagrade – božićnica, uskrsnica do svote koja je neoporeziva
280 Dječji dar – zaštićeni dio DA Dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) – do 132,73
290 Stipendije, nagrade, pomoć studentima / učenicima za opremu, knjige i ostalo DA Primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima
300 Pomoć u slučaju stupanja u brak NE  
310 Pomoć u slučaju rođenja djeteta – zaštićeni dio DA Potpore za novorođenče do 1.327,24
320 Otpremnina NE Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu, Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos, otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
330 Pomoć u slučaju smrti zaposlenika/člana obitelji zaposlenika DA Potpore za slučaj smrti radnika do 995,43
340 Naknada za bolovanje – zaštićeni dio DA  
350 Zakonsko uzdržavanje i naknade štete DA  
360 Primanja po osnovi socijalne skrbi DA  
361 Sindikalne socijalne potpore DA  
370 Naknada za nezaposlene DA  
380 Doplatak za djecu DA  
390 Naknada za rad osuđenika DA  
400 Rodiljne i roditeljske novčane potpore DA  
410 Sportske stipendije za sportaše s invaliditetom DA  
420 Naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda[3] DA  
430 Primanje po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja DA  
431 primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju DA  
432 potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada, DA Potpore zbog invalidnosti radnika do 331,81 godišnje, potpore za slučaj smrti radnika do 995,43 , osim jednokratnih potpora iz članka 8. stavka 2. točke 8. Zakona koje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu, jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) do 398,17 , potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika

dužeg od 90 dana - do

331,81
.
433 novčane naknada žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom DA  
440 Primanja po osnovi odličja i priznanja DA  
441 Naknada za pričuvnike pozvane na izvršenje vojne obveze DA  
450 Uplate Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju DA  
451 Pomorski dodatak I pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima DA Pomorski dodatak do 33,19 dnevno i Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe- do 53,09 dnevno
500 Krediti NE  
510 Uzdržavanje djeteta (alimentacija) DA  
600 Mirovina isplaćena u cijelosti NE  
610 Mirovina - nezaštićeni dio NE  
620 Mirovina - zaštićeni dio DA  
621 Nacionalna naknada za starije osobe DA  
630 Tjelesno oštećenje DA  
640 Potpore zbog invalidnosti – zaštićeni dio DA  
650 Doplatak za tuđu njegu i pomoć DA  
660 Isplata stambenog kredita DA  
690 Ostala primanja izuzeta od ovrhe DA  
699 Ostala osobna primanja koja nisu izuzeta od ovrhe NE  

Napomena:

Šifre osobnih primanja različite od 100 i 110 koriste se samo kad se druge vrste primanja isplać uju samostalno. U slučaju kada se isplata npr. prijevoza, službenog putovanja, obavlja zajedno s plaćom, nije potrebno razdvajati isplate u posebne šifre osobnih primanja, nego se sve upisuje pod šifrom 100 (STANDARD ISO 20022).

3. OVRHA NA PLAĆI I DRUGIM STALNIM NOVČANIM PRIMITCIMA

Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14.,127/17., 98/19. i 151/22.) propisano je da se plaća ili naknada plaće radnika može prisilno ustegnuti u skladu s posebnim zakonom (čl. 97.).

Ti zakoni su:

a) Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22.),

b) Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.),

c) Obiteljski zakon (Nar. nov., br. 103/15., 98/19. i 47/20.).

U te zakone ubrajamo i one koji sadrže odredbe o izuzimanju od ovrhe, kao što su primjerice Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13., 137/13. i 98/19.), Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22.), Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Nar. nov., br. 121/17., 98/19. i 84/21.), Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe (Nar. nov., br. 63/20.) i drugi.

Kada je riječ o ovrsi na plaći zbog nepravodobnog plaćanja temeljem vjerovničko-dužničkog odnosa (kreditne obveze i sl.), tada se primjenjuju odredbe:

  • čl. 172. Ovršnog zakona (izuzimanje od ovrhe), kojim su izrijekom nabrojeni primici koji su u cijelosti izuzeti od ovrhe (ne mogu se plijeniti)
  • čl. 173. Ovršnog zakona (ograničenje ovrhe), kojim je određen dio plaće koji je izuzet od ovrhe (koji se ne može plijeniti).

PRIMITCI IZUZETI OD OVRHE U SKLADU S ČL. 172. OVRŠNOG ZAKONA

Od ovrhe su izuzeti (NE plijene se):

  • primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
  • primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
  • primanja po osnovi socijalne skrbi,
  • primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
  • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
  • primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
  • naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
  • primanja po osnovi odličja i priznanja,
  • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
  • utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
  • naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  • dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  • naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
  • potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
  • novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
  • sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, osim u slučaju ovrhe od strane davatelja potpore,
  • novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom,
  • dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
  • pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
  • naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze,
  • sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat,
  • sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava,
  • nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima,
  • sportske stipendije za sportaše s invaliditetom,
  • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Posebni propisi kojima su određena primanja izuzeta od ovrhe su, primjerice: odredba čl. 36. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (između ostaloga, od ovrhe je izuzeta naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad), odredba čl. 7. Zakona o mirovinskom osiguranju (naknada putnih troškova invalida rada kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju), odredba čl. 5. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (novčane potpore određene zakonom), odredba čl. 85. i čl. 186. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (između ostaloga, doplatak za njegu i pomoć, ortopedski doplatak, posebni doplatak i doplatak za djecu, obiteljska i osobna invalidnina), odredba čl. 10. Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (nacionalna naknada za starije osobe) te ostali propisi.

OGRANIČENJE OVRHE U SKLADU S ČL. 173. OVRŠNOG ZAKONA

Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto-plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

No, ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto-plaće ovršenika.

Napominjemo da je spomenutu neto-plaću Ovršni zakon odredio kao prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u RH, koju je dužan utvrditi DZS i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Shodno tome, u Nar. nov., br. 125/22. objavljena je prosječna neto-plaća za 2023., koja preračunana u eure iznosi 1.006,44 eura, a primjenjuje se kod isplata plaća koje se obavljaju u siječnju 2023. godine pa nadalje.

Iz navedenog proizlazi da:

ako se ovrha provodi na neto-plaći ovršenika (radnika) koja je viša od 1.006,44 eura, od ovrhe je izuzeta (ne smije se plijeniti) svota u visini 2/3 prosječne neto-plaće u RH, što konkretno iznosi 670,96 eura (1.006,44 eura /3 x 2), drugim riječima može se plijeniti sve iznad 670,96 eura, ako se ovrha provodi na neto-plaći ovršenika (radnika) koja je manja od 1.006,44 eura, razlikujemo dvije varijante:

  • ako je neto-plaća ovršenika (radnika) manja od 1.006,44 eura ali veća od 894,61 eura (navedena svota je izračunana temeljem Ovršnog zakona jer se prilikom ovrhe štiti 3/4 neto-plaće radnika ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće), od ovrhe je izuzeta (ne smije se plijeniti) svota u visini 2/3 prosječne neto-plaće u RH, drugim riječima može se plijeniti sve iznad 670,96 eura,
  • ako je neto-plaća ovršenika (radnika) manja (ili jednaka) od 894,61 eura, od ovrhe je izuzeto (ne smije se plijeniti) 3/4 netoplaće ovršenika (radnika); drugim riječima može se plijeniti 1/4 netoplaće ovršenika (radnika).

Navedena ograničenja razlikuju se ako je riječ o ovrsi određenoj radi uzdržavanja djeteta.

Kad se ovrha na plaći provodi zbog nepravodobnog plaćanja javnih davanja (porezi, doprinosi i dr.), tada se primjenjuju odgovarajuće odredbe Općeg poreznog zakona, na koje sada upućuju na Ovršni zakon.

Kad je riječ o ovrsi na plaći radi (ne)uzdržavanja vlastite djece, tada se primjenjuju odgovarajuće odredbe Obiteljskog zakona.

Kad je radnik (ovršenik) na bolovanju, nije dopušteno plijeniti naknadu plaće za vrijeme bolovanja, dakle ista je izuzeta od ovrhe (v. čl. 36. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju).

Napomena:

O ovrsi na plaći i ostalim s time povezanim bitnim pitanjima detaljno, v. Vidović, A.: Novosti u ovrsi na plaći u 2023. godini, RRiF br. 1/23.

Tablica 19. Provedba ovrhe na plaći i dr. stalnim novčanim primitcima u 2023.

Red. br. Dokument temeljem kojega se plijeni Svota koja se plijeni (prag) Primitci što se plijene (predmet ovrhe)

Članak zakona

(pravni temelj)

1.

a) sudsko ili javnobilježničko pravomoćno rješenje o ovrsi

b) pravomoćno rješenje o ovrsi poreznog tijela

ako je radnikova plaća:

– veća od (prosjeka) 1.006,44 eura – plijeni se sve iznad 670,96 eura (1.006,44 / 3 x 2)

– manja od 1.006,44 eura tj. manja od 894,61 eura - plijeni se ¼ radnikove neto-plaće

plaća

dr. stalni novčani primitci

(osim naknade za vrijeme bolovanja)

a) čl. 173. st. 1. i 2. Ovršnog zakona

b) čl. 155. Općeg poreznog zakona

2. zapljena po pristanku dužnika (tzv. administrativna zabrana)

ako je radnikova plaća:

– veća od (prosjeka) 1.006,44 eura – plijeni se sve iznad 670,96 eura (1.006,44 / 3 x 2)

– manja od 1.006,44 eura tj. manja od 894,61 eura - plijeni se ¼ radnikove neto-plaće

plaća

dr. stalni novčani primitci

(osim naknade za vrijeme bolovanja)

čl. 202. Ovršnog zakona
3. pravomoćna sudska odluka max. do ¾ radnikove neto-plaće

plaća obveznika uzdržavanja djeteta

dr. stalni novčani primitci obveznika uzdržavanja

(osim naknade za vrijeme bolovanja)

a) čl. 527. Obiteljskog zakona

b) čl. 173. st. 1. i 2. Ovršnog zakona


[1] Navedeno je jasno izraženo i u mišljenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje je dostupno na sljedećim poveznicama: http://uznr.mrms.hr/smjenski-rad-blagdani-i-slobodan-dan/) i http://uznr.mrms.hr/rad-blagdanom-i-tjedni-odmor/

[2] Prema čl. 258.e Pravilnika o doprinosima i čl. 92. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak

[3] Napomena: Oznaka vrste osobnog primanja „420 – Naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda“ u upotrebi je od siječnja 2021., a oznaka „621 – Nacionalna naknada za starije osobe“ od veljače 2021.“