RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
  • Časopis:Računovodstvo, revizija i financije - 10.2003
  • Članak:Novosti u stečajnom postupku
  • Stranica:126.
  • Autor/i:Mr. sc. Andrija ERAKOVIĆ, dipl. iur.

Sažetak:

Dana 2. rujna 2003. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 123/03., dalje: ZID SZ/03.). Ovo je treća izmjena i dopuna Stečajnoga zakona (Nar. nov., br. 44/96., dalje: SZ) od njegova stupanja na snagu 1. siječnja 1997. Prva je učinjena Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnoga zakona iz 1999. godine (Nar. nov., br. 29/99.), a druga Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona iz 2000. godine (Nar. nov., br. 129/ 00.). Svrha izmjena i dopuna u sva tri navrata bila je ostvariti što je moguće kraće trajanje stečajnoga postupka. Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima (čl. 2., st. 1. SZ), s tim što je nakon otvaranja stečajnoga postupka dopušteno izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspodjeli stečajne mase (čl. 213., st. 1. SZ). Da bi se to postiglo, potrebno je u što kraćem roku unovčiti dužnikovu imovinu i s dobivenim novcem namiriti vjerovnike. Ponekad se međutim događa da stečajni postupak traje pet ili više godina i da se stečajna masa (imovina dužnika) potroši za namirenje troškova stečajnoga postupka (nagrade i izdatci stečajnoga upravitelja) i ostalih obveza stečajne mase (plaće radnicima, obveze koje preuzima stečajni upravitelj), a stečajni vjerovnici ostaju nenamireni. To je u suprotnosti s ciljem koji se treba postići provedbom stečajnoga postupka, pa je trebalo učiniti neka poboljšanja. Kakva, i koliko će to stečaj učiniti možda učinkovitijim, pišemo u nastavku.

Da biste vidjeli cijeli članak morate se pretplatiti na rrif!

Pretplatnik
Porezni i socijalni položaj izaslanih radnika na rad u drugu državu (1)