Trgovinski aspekt Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - učinci u svjetlu podataka za prvih šest mjeseci

Časopis: Pravo i porezi - 10.2002
Članak:
Trgovinski aspekt Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - učinci u svjetlu podataka za prvih šest mjeseci
Stranica:
78.
Autor/i:
Autor: Biserka PAUKOVIĆ, dipl. oec.
Sažetak:
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) otvoren je proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji do punopravnog članstva u toj organizaciji, što znači da će on dugoročno profilirati ne samo gospodarske nego i ukupne društvene odnose u Hrvatskoj. Što se tiče trgovine, SSP znači veliki iskorak u smjeru liberalizacije vanjske trgovine, jer njegov bitan dio čini uspostavljanje zone slobodne trgovine između dviju strana, a EU je tradicionalno najznačajniji trgovački partner Hrvatske s udjelom od oko 55% kako u izvozu tako i u uvozu. Upravo je taj dio SSP-a kojim se uređuju trgovački odnosi u razdoblju uspostavljanja zone slobodne trgovine privremeno stupio na snagu s 1. siječnja 2002., pa je razumljivo da se s velikim interesom očekuju njegovi učinci u prvoj godini primjene. Taj interes proizlazi u prvom redu iz činjenice na koju upućuju i teoretska i praktička iskustva, da uspostavljanje zone slobodne trgovine uvijek pored pozitivnih učinaka dovodi i do negativnih posljedica, pogotovo na kratki rok, a s obzirom na visok udjel Europske unije u vanjskotrgovačkoj razmjeni Hrvatske taj je interes još više naglašen. Ove, pak, učinke valja procjenjivati i u širem kontekstu liberalizacije vanjske trgovine, kojoj je Hrvatska, poput drugih zemalja u tranziciji, pristupila odmah po osamostaljenju. Međutim, za razliku od ostalih tranzicijskih zemalja u Hrvatskoj je proces liberalizacije bio odgođen nekoliko ključnih godina, da bi se unazad godinu-dvije dana maksimalno ubrzao. Dok su ostale tranzicijske zemlje imale vremena da liberalizaciju provedu postupnije, a to znači da je njihovo gospodarstvo imalo više vremena da se tome strukturno prilagodi i na taj način umanji negativne učinke koji mogu kratkoročno nastati u procesu liberalizacije, hrvatsko je gospodarstvo za prilagodbu imalo vrlo malo vremena. K tome, proces liberalizacije u Hrvatskoj tekao je istodobno na globalnom planu - pristupanjem u WTO i na regionalnom planu - sklapanjem ugovora o slobodnoj trgovini s nizom zemalja i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, tako da se učinci ovih procesa zbrajaju.
Hashtags: