Reforme u turizmu i lokalna samouprava

Ekonomska nužnost uvjetuje snažnu fokusiranost svih hrvatskih vlada na turizam. To je i razlog za donošenje novog zakona i niza provedbenih propisa. Hrvatsko društvo ambivalentno doživljava turizam. Uloga turizma je važna jer je znatno viša od uobičajene, pa i poželjne. Udio prihoda od turizma u BDP-u uvjerljivo je najveći u EU-u, iznosi gotovo 20 %, s tendencijom rasta. Ta ovisnost čini sve veći uteg hrvatskom gospodarstvu. Turizam je veliki potrošač robe, ali ne tako da je pretežiti potrošač proizvoda hrvatske poljoprivrede ili industrije. Turizam naglašava nedostatnu razinu izgrađenosti, kapacitiranosti i uređenosti javne infrastrukture u žarišnim turističkim točkama, smanjuje kvalitetu života svih turističkih gradova te izaziva nekontrolirani rast cijena svih roba i usluga. Posebno je zabrinjavajuće da je potrebno ubrzano izgraditi infrastrukturni kapacitet na razini potreba vršnog opterećenja na prijelazu srpnja u kolovoz kad tu boravi i nekoliko desetaka puta više ljudi nego u zimskim mjesecima. Za razvoj turizma ključne su intervencije na razini države, jer samo država može osigurati sredstva za provedbu projekata, osigurati osnovnu infrastrukturu nužnu za početak razvoja turizma (prometna dostupnost, signalizacija, informacije), omogućiti logističku podršku zainteresiranim dionicima te osigurati edukaciju za potrebiti kadar. Individualne inicijative bez podrške države nemaju mogućnost ostvarivanja značajnih rezultata. Turizam ne proizvodi novu vrijednost, već je jedan od vidova komercijalizacije emocija (industrija snova), ali istodobno tradicionalno spašava ukupnu hrvatsku gospodarsku strukturu koja je posljednjih desetljeća postala izuzetno krhka.

1. Osnove turističke reforme
2. Uloga lokalne samouprave u upravljanju destinacijom
3. Poticajne financijske mjere u turizmu
4. Zaključak