Formalna neustavnost Zakona o izbornim jedinicama

Biračko pravo (uređeno člankom 45. Ustava RH) pripada u osobne i političke slobode i ljudska prava (razrađene glavom II. naslovom 2. Ustava RH) pa je zakon kojim se prostorno razrađuje obnavljanje predstavničkoga tijela građanâ i nositelja zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, tj. podjela mjestâ u Saboru na izborne jedinice – organski zakon (čl. 83. st. 2. Ustava RH). No, u ovom se članku ne razmatraju njegove meritorne odredbe, nego činjenica da je novi zakon stupio na snagu 1. listopada 2023., prije negoli je proglašen, prije negoli je objavljen i bez dana legisvakacije. Nije li to pojava neustavnosti? Ne izlazi li izvan okvira ustavnih odredaba o stupanju zakona na snagu i zabrani povratnoga djelovanja? Nije li im suprotna? Može li takav zakon opstati u pravnom poretku? Postoji li alternativa tomu da njegovo donošenje treba ponoviti?

1. Kako je došlo do formalne neustavnosti?
2. Protuustavna odredba koja cijeli zakon čini neustavnim
3. Kako se neustavnost zakona mogla izbjeći?
4. Nedopustiva „rješenja“
5. Obvezujuća pravna shvaćanja Ustavnoga suda RH
6. Dosadašnja praksa Ustavnoga suda RH