Zaboravljeni element porezne reforme: što s porezom na promet nekretnina u Hrvatskoj

Autor u ovome članku tematizira porezni oblik koji je ostao izvan dosega predmetnih reformskih zahvata (porez na promet nekretnina). Time se dade zaključiti kako domaći nositelji porezne politike smatraju da su postojeća normativna rješenja na planu oporezivanja prometa nekretnina zadovoljavajuća te nema potrebe za njihovim izmjenama. Valja naglasiti kako je u posljednjem razdoblju (2016. – 2020.) došlo do važnih izmjena glede poreza na promet nekretnina, uključujući ukidanje oslobođenja za stjecanje nekretnine u svrhu rješavanja stambenog pitanja te postupno smanjenje porezne stope s 5 % na trenutno važećih 3 %.

U glavnom dijelu ovoga članka analiziraju se i preispituju porezno-politički temelji (opravdanja za ubiranje poreza na promet nekretnina u našem poreznom sustavu). Preciznije, polazeći od općeprihvaćenih načela porezne politike, pokušava se dati odgovor na pitanje u kojem smjeru, i kako, treba reformirati oporezivanje prometa nekretnina u nas. Pritom se u obzir uzimaju i iskustva drugih država, osobito onih članica EU-a koje su posljednjih godina poduzele reformske korake u vezi s porezom na promet nekretnina. Uzimajući u obzir teorijske nalaze te usporedne trendove, iznosi se teza kako bi domaći zakonodavac trebao ili potpuno ukinuti porez na promet nekretnina ili ga preoblikovati u „čisti lokalni porez“. U tom smislu porez na promet nekretnina predstavlja „zaboravljeni element“ aktualne reforme poreznog zakonodavstva.

1. Uvodne napomene
2. Porezna reforma ili nešto drugo - terminološke dvojbe
3. Glavne značajke poreza na promet nekretnina u Hrvatskoj
4. Porez na promet nekretnina u svjetlu temeljnih načela oporezivanja
5. Usporedni trendovi i prijedlozi reforme u Hrvatskoj
6. Zaključak