Porezni položaj drugog dohotka ostvarenog u inozemstvu

      Drugim dohotkom smatraju se primitci oporezivi porezom na dohodak koje ostvaruju fizičke osobe, a koji nisu plaće, ni dohodak od trajnih samostalnih djelatnosti, ni primitci od kapitala, imovine i imovinskih prava. To su primitci koji osim porezu na dohodak istodobno podliježu i plaćanju doprinosa. No, kada je riječ o navedenim primitcima koje porezni rezidenti RH ostvare u inozemstvu koje isplaćuju pravne i fizičke osobe sa sjedištem u drugoj državi, treba voditi računa o tome je li primitak ostvaren u državi s kojom RH primjenjuje međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, jer u tom slučaju odredbe ugovora imaju prednost pred hrvatskim poreznim propisima. U nedostatku dokaza o poreznoj rezidentnosti RH, država izvora može imati pravo obračuna predujma poreza na dohodak prema propisima države izvora dohotka. S obzirom na to da ostvareni primitci podliježu i plaćanju doprinosa, u nedostatku dokaza o pripadnosti socijalnom sustavu RH, država izvora dohotka može koristiti pravo i na plaćanje doprinosa prema propisima te države. S obzirom na veliku sveobuhvatnost primitaka koji se prema Zakonu o porezu na dohodak smatraju drugim dohotkom, a koji imaju različite porezne položaje u odredbama međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u ovom članku pišemo o poreznom položaju primitaka koji se u odredbama tih ugovora smatraju ostalim dohotkom.

1. Uvodne napomene
2. Koji se primitci u smislu međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja smatraju ostalim dohotkom
3. Oporezivanje drugog dohotka ostvarenog u državi s kojom RH ne primjenjuje sporazume o socijalnom osiguranju ni međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Koji primitci podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak