Naknada za bolovanje na teret poslodavca

      Osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji su to pravo stekli na temelju radnog odnosa, ostvaruju, osim na zdravstvenu zaštitu, i pravo na nadoknadu plaće za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti. Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju uređeno je da za prva 42 dana, osim u slučaju spriječenosti za rad zbog komplikacija u trudnoći, ozljeda na radu i profesionalnog oboljenja, nadoknadu plaće isplaćuje poslodavac na svoj teret, a ako je prema mišljenju nadležnog liječnika radnik i dalje spriječen za rad, nadoknadu plaće nakon 43. dana isplaćuje poslodavac, ali mu HZZO refundira isplaćenu naknadu. Budući da naknada plaće za prva 42 dana bolovanja tereti poslodavca uz plaćanje svih propisanih doprinosa i poreza, poslodavac ima određenu slobodu u utvrđivanje visine nadoknade plaće, ali ne u manjoj svoti od one propisane Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju ili kolektivnim ugovorom ako ga je poslodavac obvezan primjenjivati. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Radni odnos kao osnova prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje
2. U kojim slučajevima je poslodavac obvezan isplaćivati nadoknadu plaće iz svojih sredstava
3. Kako utvrditi naknadu za bolovanja koju poslodavac isplaćuje iz svojih sredstava
4. Primjeri utvrđivanja naknade za bolovanje na teret poslodavca
5. Neke napomene u vezi s naknadama za bolovanje