Domaća sudska praksa i stajališta

Časopis: Pravo i porezi - 11.2018
Članak:
Domaća sudska praksa i stajališta
Stranica:
92.
Autor/i:
Sažetak:

Obvezno pravo

Stjecanje bez osnove (čl. 212. ZOO-a/91)

  • Onaj tko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovi izvršne isprave, ima pravo tražiti vraćanje po općim pravilima o stjecanju bez osnove.

Ovrha na mirovini – stjecanje bez osnove (čl. 1111. ZOO-a/05)

  • Kada tužitelj tijekom postupka ne ističe pretpostavke postojanja odgovornosti za štetu niti potražuje naknadu eventualno postojeće štete, nema mjesta da se tuženiku naloži da tužitelju vrati utuženi iznos po pravilima stjecanja bez osnova jer nije utvrđeno da bi tuženik sporni iznos stekao.

Naknada štete zbog profesionalne nesposobnosti za rad (čl. 1100. ZOO-a/05)

  • Tužiteljica ne može osnovano potraživati izgubljenu zaradu ako ne bi imala izgubljenu zaradu da je nastavila raditi kod tuženika na drugom odgovarajućem radnom mjestu koje joj je tuženi ponudio u skladu s preostalom radnom sposobnosti.

Odgovornost RH za štetu (čl. 72. ZSDU-a)

  • Da bi postojala odgovornost RH za štetu potrebno je da se kumulativno ispune pretpostavke: postojanje nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave i sudstva, postojanje štete koja je zbog toga nastala tužitelju te uzročna veza između nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave i štete nastale tužitelju.

Ugovor o cesiji (čl. 88. ZOO-a/05)

  • Za razliku od cesije radi ispunjenja, kod koje se dužnikova obveza gasi odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu tražbinu, kod cesije umjesto ispunjenja dužnikova obveza (do iznosa ustupljene tražbine) prestaje samim sklapanjem ugovora o cesiji.

Ugovor o asignaciji (čl. 132. ZOO-a/05)

  • Kod asignacije nastaje potpuno novi neovisni obveznopravni odnos između asignatara i asignata u kojem postoji samo obveza plaćanja novčanog iznosa naznačenog u asignaciji bez ikakve povezanosti s obveznopravnim odnosom između asignanta i asignata, pa asignat nema pravo isticanja prigovora iz osnovnog posla između njega i asignanta.

Prijenos založnog prava prijenosom tražbine (čl. 305. ZV-a)

  • Založno se pravo može otuđiti ili naslijediti samo zajedno s tražbinom koju osigurava, a zalog se opterećuje založnim pravom u korist svagdašnjega vjerovnika određene tražbine čije se namirenje time osigurava.

 

Stvarno pravo

Stjecanje prava vlasništva RH (čl. 362. ZV-a)

  • Nekretnine koje su upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo zemljišnih zajednica, ex lege su postale općenarodna imovina, a kasnije društveno vlasništvo i na kraju vlasništvo RH.

Stjecanje vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)

  • Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

Dosjelost kao osnov stjecanja vlasništva (čl. 159. ZV-a)

  • Odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv RH, Radomilja i dr. protiv RH i Jakeljić protiv RH odnosi se na postupke koji su pravomoćno dovršeni do ukidanja ranije važeće odredbe članka 388. st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Odredba čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ukinuta je odlukama Ustavnog suda broj U-I-58/1997 i dr. od 17. studenoga 1999. godine.

Građenje na tuđem zemljištu (čl. 153. ZV-a)

  • Pravo vlasništva stječe se građenjem, odnosno dosjelošću uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom, a među inim i da je posjed barem pošten.

Upravljanje zgradom s više ulaza (čl. 377. ZV-a)

  • Suvlasnici zgrade mogu međuvlasničkim ugovorom urediti pitanje zgrada koje imaju više ulaza, a kod takvih zgrada potrebno je jasno razgraničiti da li će se upravljati sa zgradom kao cjelinom ili po pojedinim dijelovima zgrade (ulazima).

Savjestan posjednik (čl. 160. st. 3. ZV-a)

  • Nasljednik postaje po&s
Hashtags: