Odgovori na pitanja pretplatnika

Časopis: Pravo i porezi - 5.2018
Članak:
Odgovori na pitanja pretplatnika
Stranica:
99.
Autor/i:
Sažetak:
  1. Ugovor o zajmu – pravo na kamatu. Ako sklopljeni ugovor o zajmu ima elemente trgovačkog ugovora zajmoprimac duguje kamate iako one nisu ugovorene, a u svim ostalim slučajevima zajmoprimac duguje kamatu ako je tako izričito ugovoreno. Za razliku od ugovornih kamata, obveza plaćanja zateznih kamata veže se uz zakašnjenje dužnika s ispunjenjem novčane obveze u roku, koja nastaje i teče na temelju samog zakona, pa zatezne kamate nije potrebno posebno ugovarati.
  2. Obavljanje rada bez zasnivanja radnog odnosa. Zakon o volonterstvu ne predviđa mogućnost da fizička osoba obavlja volontiranje u trgovačkom društvu, ali Zakon o radu i Zakon o poticanju zapošljavanja predviđaju mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, koji se može smatrati volontiranjem u širem smislu, jer sadržava i elemente radnog odnosa i elemente volontiranja.
  3. Dužnost davanja podataka o dužniku. Kako bi ovrhovoditelj mogao sastaviti prijedlog za ovrhu, mora imati točne podatke o ovršeniku i njegovoj imovini, što ponekad u praksi predstavlja problem. Zbog toga OZ nastoji olakšati pravni položaj ovrhovoditelja propisujući dužnost određenih tijela da ovrhovoditelju pružaju informacije potrebne za sastavljanje prijedloga za ovrhu.
  4. Donošenje općeg akta - sudjelovanje sindikalnog povjerenika. Nezakonit je opći akt koji sadržava odredbe važne za radnopravni položaj lokalnih službenika i namještenika u čijem donošenju nije omogućeno sudjelovanje sindikalnom povjereniku.
  5. Štrajk. U slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora, pravo pozvati na štrajk i proglasiti ga imaju sindikati kojima je u skladu s posebnim propisom utvrđena reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora i koji su pregovarali o sklapanju kolektivnog ugovora, dok u ostalim slučajevima, koji su rijetki, svaki bi sindikat, bez obzira na reprezentativnost, bio na to ovlašten.
  6. Ustavna tužba - objektivni upravni spor. Protiv odluke Visokog upravnog suda o zakonitosti općeg akta ustavnu tužbu može podnijeti fizička ili pravna osoba kojoj su povrijeđena ustavna prava, a donositelj općeg akta samo ako je riječ o neustavnom zadiranju u njegovo specifično ustavno pravo (npr. jedinica lokalne samouprave kada se sudskom odlukom zadire u njezin Ustavom zajamčeni samoupravni položaj).
  7. Zastupanje. Uz niz različitih oblika zastupanja pravnih subjekata, Zakon o trgovačkim društvima uvodi i poseban oblik tzv. zastupnika po zakonu putem kojih trgovačko društvo ostvaruje svoju poslovnu sposobnost, a bitno se razlikuju od „zakonskih zastupnika“.
Hashtags: