RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava

Sažetak:

  • Odricanje prava na godišnji odmor. Ustavno je pravo svakog zaposlenog na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor te se tih prava radnik ne može odreći. Svaki radnik, prema Zakonu o radu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu.
  • Menadžer prema Zakonu o radu. Menadžer se definira kao fizička osoba koja radi na ključnim upravljačkim i izvršnim pozicijama u privatnim ili državnim poduzećima, osoba koja kreira i provodi poslovnu politiku. Možemo reći da menadžer predstavlja upravljački kadar. Menadžeri organiziraju i koordiniraju obavljanje radnih zadataka te nadgledaju njihovu provedbu.
  • Primjena tuzemnog prijenosa porezne obveze na proširenje vatrodojavnog sustava. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u RH obvezan je platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja.
  • Obračun PDV-a na osobne automobile iz dugotrajne imovine poduzetnika. Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je oslobođenje za isporuke dobara za čije stjecanje ili nabavu odnosno uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza.
  • Ulazak u sustav PDV-a. „Malim poreznim obveznikom“ u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost smatra se poduzetnik čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kn odnosno od 1. siječnja 2018. godine prag je 300.000,00 kn.
  • Najdulje trajanje neplaćenog dopusta. Trajanje neplaćenog dopusta u najduljem trajanju nije propisano Zakonom o radu, već se ono može odrediti autonomnim aktom poslodavca
  • Stupio je na snagu novi Zakon o procjeni učinka propisa. Novi je Zakon o procjeni učinka propisa stupio na snagu 13. svibnja 2017. godine, a njime se uređuje postupak procjene učinaka propisa, način planiranja zakonodavnih aktivnosti, tijela nadležna za postupak procjene učinaka propisa i način savjetovanja s javnošću u tom postupku.
  • Otkaz za vrijeme bolovanja. Zakon ne predviđa nemogućnost otkazivanja ugovora o radu radniku za vrijeme bolovanja.
  • Izvanredni otkaz u otkaznom roku. Izvanredni otkaz ugovora o radu moguć je i u otkaznom roku.
  • Neimovinska šteta - nasljeđivanje prava na naknadu. Sama se neimovinska šteta ne odražava na imovinu oštećenoga, a pravo na pravičnu novčanu naknadu je strogo osobno pravo oštećenoga, koje se ipak može naslijediti pod zakonom utvrđenim uvjetima.
  • Donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji, ali rok za dostavu otkaza nije propisan.

Da biste vidjeli cijeli članak morate se pretplatiti na pip!

Pretplatnik
Hrvatski računovodstveni sustav HSFI, MRS, MSFI i Tumačenja (1)