Sažetak:
|
U ovoj rubrici objavljujemo članke koji sažeto prikazuju promjene u poreznim zakonima koje je pripremila Vlada RH (bolje rečeno Ministarstvo financija kao tijelo Vlade) te je uputila u saborsku raspravu radi njihova usvajanja odnosno donošenja. Za najveći će dio izmjena i dopuna poreznih zakona primjena započeti 1. siječnja 2017. godine, dok se za neke odredbe (ili porezne mjere) predviđa primjena od 2018. godine.
Prikaz porezne reforme temelji se na predloženim promjenama u poreznom sustavu. Čitatelje ovog prikaza moramo upozoriti da ovdje izložene mjere pisane na temelju zadnje verzije raspoloživih zakonskih tekstova mogu biti promijenjene u saborskoj raspravi koje će Vlada RH prihvatiti – uzeti u obzir, tako da u konačnosti može biti razlike u odnosu na izložene prijedloge promjena u poreznih zakonima. Reforma poreznog sustava dolazi kao rezultat usvajanja vladina Nacionalnog programa reformi 2016. godine, a kojim se žele postići dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini: povećanje održivosti duga opće države te promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjenja navedenih ciljeva, Ministarstvo financija još je u travnju 2016. godine osnovalo ekspertnu radnu skupinu s ciljem sveobuhvatne analize poreznog sustava te davanja prijedloga za moguće izmjene i dopune poreznih zakona.
Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su značajke trenutačnoga poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju, s jedne strane, i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća, s druge strane, s upitnim učinkom, što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnoga monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost u primjeni. To potvrđuje i činjenica da su u razdoblju od 2012. do 2015. godine bile čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa, što je rezultiralo nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama uz nedovoljno poznavanje prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost koja proizvodi poreznu nesigurnost jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva te jedan od razloga izostanka i odbijanja domaćih i stranih investicija. Utvrđeno je također da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nekonzistentnog i neujednačenog postupanja.
Na temelju tako utvrđenoga trenutačnog stanja određeni su ciljevi reforme poreznog sustava, a to su: smanjenje ukupnoga poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijega poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije te pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
Preciznijim i boljim rješenjima pojedinih pitanja iz predloženih izmjena zakona ili novih poreznih zakona trebao bi pridonijeti pravilnoj, dosljednoj i jedinstvenoj primjeni poreznih propisa i propisa o drugim javnim davanjima i njihovoj transparentnosti, a to su bitni elementi jačanja pravne države i zaštite prava poreznih obveznika. Nadamo se da će se barem dio ciljeva i ostvariti do nove dopune porezne reforme, npr. već od 2018. godine.
|
